urbanizam.zg

Javna tribina Vizija za Zagreb

Autor/izvor: DAZ 16/05/2017

Na linku poslušajte razgovor u sklopu programa urbanizam.zg, VIzija za Zagreb održan 09. 05. 2017. u Društvu arhitekata Zagreba koji je uputio poziv svim kandidatima da predstave njihove vizije za prostorni i arhitektonski aspekt grada. Na tribinu su se odazvali  Anka Mrak Taritaš, Sandra Švaljek i Tomislav Tomašević.  

Društvo arhitekta Zagreba u nastojanju da istakne i očuva vrijednosti gradskog prostora kontinuirano organizira program urbanizam.zg. U susret izborima za Gradonačelnika/Gradonačelnicu uputilo je službeni poziv svim kandidatima da predstave njihove vizije za prostorni i arhitektonski aspekt grada. Na tribinu su se odazvali  Anka Mrak Taritaš, Sandra Švaljek i Tomislav Tomašević.  

U sklopu programa urbanizam.zg, 09. 05. 2017. u 17 sati u Društvu arhitekata Zagreba održana je tribina “Vizija za Zagreb” koja se sastoji iz uvodnog dijela u kojem kandidati predstavljaju svoju Viziju grada i razgovora kandidata s moderatorom tribine Sašom Šimpragom.
Ključna pitanja temeljena su na zaključcima tribine „Arhitekti za Zagreb“, održane u prosincu 2016. godine kada su se sve četiri relevantne arhitektonske institucije u arhitekturi (Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata, Hrvatska komora arhitekata i Arhitektonski fakultet) usuglasile oko ključnih problematika u daljnjem razvoju i politici upravljanja gradom.

U nastavku pročitajte pitanja upućena gostima, a njihove odgovore u integralnoj verziji objavit ćemo uskoro.

1.Kako postići da GUP prati strategiju razvoja grada, umjesto njegovog proizvoljnog mijenjanja, u ovisnosti o partikularnim investicijskim interesima? Hoćete li pristupiti izmjenama GUP-a i što će pritom biti ključno? (zeleni pojas uz Mandlovu ulicu koji je poništen promjenom u mješovitu, a koji ima potencijal povezati kroz rekreacijske i parkovne sadržaje Maksimirsku i kampus Borongaj, slučaj Vukovarske ulice i Jadran filma...)

2. Ukidanje cjelovitosti „Gradskih projekata“ u GUP-u (Gredelj, Klaonica, Velesajam) i omogućavanje njihve pojedinačne realizacije bez sagledavanja cjeline i infrastrukture – kako ćete se odnositi prema tome? GUP-om se također omogućuje nabavljanje projekata za javne zgrade poput škola i vrtića bez arhitektonsko urbanističkog natječaj, zašto je to tako i da li ćete to promjeniti?  

3. Koja realizacija u prostoru će biti vaš prioritet i zašto? I u kojim rokovima su izvedivi i koji su pritom izazovi?

4. U Zagrebu je postala praksa da se javni prostori uređuju bez javnih arhitektonsko urbanističkih natječaja, a javni natječaji, onda kad ih ima, vrlo često ne budu izvedeni. Kako komentirate takvu praksu koja s jedne strane košta, a s druge pokazuje izostanak planiranja i zapravo ne vodi ničemu? Dodatni je problem i kada natječaj bude proveden, a kasnije se izvede nešto sasvim drugo (primjeri toga su Kvaternikov trg (kao djelomično ispoštovan projekt) i Britanski trg. Hoćete li za oblikovanje svih važnijih točaka u javnom prostoru provoditi natječaje i planirati njihovu realizaciju?

5. Hoćete li i na koji način omogućiti građansku participaciju kod javnih natječaja, odnosno primarno kod onih koji se tiču oblikovanja javnih prostora? Primjerice s uključivanjem javnosti kod definiranja natječajnih programa ili čak u nekim segmentima žiriranja. Za primjer mogu izdvojiti zgradu opere u Oslu čija su rješenja prije finalnog odabira od strane stručnog žirija prošla komentare javnosti s ciljem poboljšanja, korekcija i implementacije najboljeg rješenja za grad. 

6. Recentna su nastojanja da se provedba javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja oduzme strukovnim društvima i da sve preuzmu institucije gradova, što je i slučaj u  Gradu Zagrebu. Koji je vaš stav o tome tko treba provoditi natječaje?

7. Donjogradska pješačka zona, središte Zagreba izložena je prekomjernoj komercijalizaciji tj. neprimjerenom iznajmljivanju javnih prostora. Uređeni sustav prepostavlja poticanje raznolikih sadržaja, pa i komercijalnih, ali je ključno pitanje mjere i poštivanja prostornih odnosa. Hoćete li pristupiti promjeni organizacije i načina upravljanja središnjom pješačkom zonom? Gdje treba širiti donjogradsku pješačku zonu i u kojim rokovima je to izvedivo? Primjerice Masarykova - u kojoj 95 posto stanovnika po anketi Sindikata biciklista podržava da postane pješačka ulica - to može postati praktički odmah.

8. Društvo arhitekata Zagreba podržalo je građansku inicijativu da Kajzerica dobije javni park, kao što je I podržalo inicijativu da se park na Savici uređuje uz inforiranje I participaciju građana, te arhitektonsko – urbanistički natječaj. Kako ćete pristupiti takvim i sličnim situacijama? Koje sve interese treba tu zadovoljiti i na koji način? (Kajzerici je kvartu koji doslovno nema nijedan javni park, ali ima središnju livadu koja je idealna za park. Radi se o prostoru koji je u GUP-u upisan kao društvena namjena budući da je bio namijenjen za izgradnju škole, koja je, međutim, izgrađena na drugoj lokaciji. Time je otvorena mogućnost formiranja javnog parka koji kvartu nedostaje. Lokacija je i idealno smještena u središtu najgušće naseljenog dijela Kajzerice. Građanska inicijativa Park za Kajzericu traži da se taj prostor koji je većinom u gradskom i državnom vlasništvu prenamijeni i pretvori u park I to temeljem rješenja s odabranog na javnom natječaju. Za realizaciju potrebno je otkupiti neke preostale privatne parcele. Neka druga lokacija u kvartu za park ne postoji s obzirom na postojeću i planiranu izgradnju. Inicijativu Park za Kajzericu koju supotpisuje nekoliko stotina stručnjaka, strukovnih udruženja, javnih osoba i građana. Hoćete li podržali inicijativu da se na prostoru postojeće livade u Bencekovićevoj, u punom obuhvatu,   formira javni park za Kajzericu?)

9. Područje Zagreba između Medvednice i Save premreženo je potocima od kojih mnogi u otvorenim trasama čine zelene koridore s pješačkim stazama. Umjesto šireg sagledavanja problema, koje bi uključilo ambijentalne, boravišne, ekološke, simboličke i druge karakteristike vodotokova, sve te trase rješavane su isključivo kao vodotehnički problem, odnosno nijedan koridor nije oblikovan na način da nudi osobito atraktivan javni prostor: šetnice nemaju ni najosnovniju komunalnu opremu poput klupa, signalizaciju, punktove s pitkom vodom, javnu rasvjetu itd.

Aktualna je namjera da se jedan dio otvorene trase potoka Črnomerca, u Zaprešićkoj ulici, poništi za potrebe izgradnje ulice. Hoćete li se založiti za zeleni koridor i uređeno javno šetališre od Medvednice do Save uz potok Črnomerec? I kako općenito gledate na otvorene tokove gradskih potoka kroz neka konkretna rješenja? Npr. javni natječaj za cijeli tok i etapno uređenje dionica. 

MODERATOR:

SAŠA ŠIMPRAGA
Saša Šimpraga je analitičar prostora, publicist i aktivist. Osnivač je i voditelj platforme 1POSTOZAGRAD koja se volonterski bavi poboljšanjima Zagreba i javnim dobrima.

doc.dr.sc.RENE LISAC, dipl.ing.arh.
Rene Lisac, predsjednik Društva arhitekata Zagreba, docent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
Autor projekta Akupunktura grada (s Kristinom Carevom). Autor programa Vizija za Zagreb.

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Ostalo

DAZ traži direktora/tajnika društva

15/06/2018
DAZ
Pozivamo zainteresirane kolege i druge stručnjake da se prijave na raspisani natječaj za vodeću izvršnu osobu Društva arhitekata Zagreba. Natječaj je otvoren do 19.06.2018.

Poziv na 34. redovitu sjednicu Skupštine Društva arhitekata Zagreba

15/06/2018
Poštovane kolegice i kolege, pozivam vas na 34. redovitu sjednicu Skupštine Društva arhitekata Zagreba (DAZ) koju sazivam po odluci Upravnog odbora u srijedu 20. lipnja 2018. godine s početkom u 18 sati u prostorijama DAZ-a.

Rezultati natječaja za izradu idejnog rješenja: spomen područje Barutana 1991 u Bjelovaru

14/06/2018
Donosimo Vam rezultate Urbanističko-arhitektonsko krajobrazno-likovnog, općeg, jednostupanjskog, prvog stupnja složenosti za realizaciju natječaja za izradu idejnog rješenja: SPOMEN PODRUČJE „BARUTANA 1991“ U BJELOVARU, sukladno točki 2.6. Uvjeta natječaja.

Promocija knjige: Englesko-hrvatski stručni pojmovnik kulturne baštine

13/06/2018
Promocija knjige prof. dr. sc. Nenada Lipovca će se održati u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU u srijedu, 13. lipnja 2018. s početkom u 18.00 sati.

Otvorenje izložbe Edine Selešković u sklopu Think Freedom projekta

11/06/2018
U atriju Galerije Klovićevih dvora će se u utorak, 19. lipnja, s početkom u 20 sati održati otvorenje izložbe koja se bavi pitanjima slobode i mira, kao produkt 'Think Freedom' projekta akademske umjetnice Edine Selešković. 

Završetak Konferencije: Konfrontacije Privatno – Javno – Fenomen Radničke ceste

11/06/2018
U razdoblju od 7. do 9. lipnja 2018. Društvo arhitekata Zagreba organiziralo je trodijelnu Konferenciju pod naslovom Konfrontacije Privatno - Javno - Fenomen Radničke ceste, koja je objedinila programe DAZ-a, urbanizam.zg i Dane zagrebačke arhitekture.

Predavanje arhitektonskog ureda x3m: Škola

11/06/2018
U utorak, 12. lipnja 2018., u 19 sati u Oris Kući arhitekture (Kralja Držislava 3) održat će se predavanje arhitektonskog ureda x3m pod naslovom 'škola'

Cijena (ipak) nije presudna

07/06/2018
DAZ
Za Izradu studije urbane revitalizacije prostora “Gredelj” Grad Zagreb ocjenio je ponude te uvažio kvalitete stručnjaka, koje su u ukupnoj ocjeni nadvladale kriterij najniže cijene. Želimo i nadamo se da će ta Studija biti podloga za provođenje Međunarodnog javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja