15-minutni grad

Dubrava-centar

Autor/izvor: Nikša Božić/ DAZ 24/11/2020

Središte Dubrave zamišljeno je kao jedan od sekundarnih centara Zagreba. Danas je to samo prostor nekonsolidirane gradnje s trgovačkim i ugostiteljskim sadržajima. 

Ideja "15-minutnog grada" trenutno je vrlo aktualna u promišljanju razvoja gradova, osobito pod utjecajem globalne epidemije koja je dovela do promjena u organizaciji života, rada, trgovine i urbane mobilnosti. Ideju je razvio profesor Carlos Moreno sa sveučilišta Sorbonne koji radi i kao savjetnik pariške gradonačelnice. Koncept “la ville du quart d’heure” svodi se na ideju da osnovne urbane funkcije moraju stanovnicima grada biti dostupne na relativno maloj udaljenosti koja ne zahtijeva više od petnaest minuta hoda ili vožnje biciklom. Pariški kvartovi modificiraju se u skladu s novom doktrinom, organiziraju se online konferencije, drugi gradovi žure s prihvaćanjem novog koncepta a rasprave o "novim odnosima stanovnika i ritma života u gradovima" vode se kako u stručnim tako i u javnim medijima.  
Kao i mnogi novi popularni izrazi, kad se dublje zakopa po samoj ideji petnaestminutnog grada, lako se vidi da ideja nije u potpunosti nova. Nekad se takav pristup zvao policentrični razvoj grada te se planirao i programirao sustav centralnih gradskih područja u rasponu od glavnog gradskog centra preko podcentara gradskih četvrti do manjih centara stambenih susjedstva. Tako je na shemi zagrebačkog GUP-a iz 1971. godine vidljivo kako je uz centralno gradsko područje planiran i cijeli niz sekundarnih centara. Centar gradske četvrti Dubrava na ovoj je jasnoj shemi prikazan jednim potezom ("trgovačko-poslovna ulica") i jednim kvadratom koji je prikazivao planirani sekundarni centar na logičnom mjestu gdje se glavna komunikacija istok-zapad križa s isto tako povijesnom komunikacijom prema Granešini, Čučerju i drugim naseljima podsljemenskog dijela Gornje Dubrave.  
 
Shema prostorne organizacije GUP-a grada Zagreba iz 1971. godine
 
Potez planirane trgovačko-poslovne ulice realiziran je još 1970-ih godina kao veliki stambeno-poslovni kompleks izgrađen na sjevernoj strani današnje ulice Dubrava.  Ovaj „potez urbaniteta“ projektirali su arhitekti Emil Seršić, R. Melinčević i Koviljka Govekar, a sastoji se od stambenih višekatnica koje u nižim katovima imaju trgovačko-poslovne sadržaje. Prepoznatljivi element, jedinstven u uličnoj mreži Zagreba, široki je natkriveni pješački hodnik koji povezuje cijeli sklop u duljini od skoro 500 metara i štiti pješake od nepoželjnih vremenskih utjecaja ali i od intenzivnog kolnog prometa na glavnoj prometnoj arteriji Dubrave. U sklopu ovog poteza nalazila se robna kuća, trgovine te poslovni prostori. I danas je tu upravno sjedište s uredima čak dvije gradske četvrti. 
 
Poslovno-stambeni kompleks uz ulicu Dubrava
 
I dok je trgovačko-poslovna ulica i danas živa ulica koja odolijeva konkurenciji novih trgovačkih centara na periferiji, prostor planiranog „sekundarnog centra“ do danas ostaje fragmentiran i nedovršen. Na tom prostoru izgrađeni su kulturni centar, dom zdravlja, policijska postaja, poštanski centar, tržnica te srednjoškolski centar sa sportskom dvoranom. Nedavno je na mjestu nekadašnje polazne stanice „pionirske željeznice“ izgrađena i crkva. Kao urbani akcent i način stambenog „progušćivanja“ središnjeg prostora Dubrave ovdje su još 1970-ih godina sagrađeni prepoznatljivi neboderi u Koledinečkoj ulici. Nažalost, Dubrava i dalje čeka realizaciju svojeg centra, u čijem se planiranom središtu i dalje nalazi benzinska postaja koja (p)ostaje jedini prepoznatljivi reper u prostoru. Središnji dio prostora do prije desetak godina zauzimali su gradski rasadnici te je to onemogućavalo povezivanje svih navedenih javnih sadržaja u jednu logičnu i koherentnu cjelinu. Istovremeno, takvim se sadržajem prostor „čuvao“ do povoljnog trenutka kad se moglo prionuti ozbiljnom planiranju i realizaciji centra dvije gradske četvrti – Gornje i Donje Dubrave. U njima je prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine živjelo preko 98.000 stanovnika, što je za desetak tisuća stanovnika više od broja stanovnika koji žive u naselju Osijek. 
 
3D snimak središta Dubrave (izvor: GIS Grada Zagreba, 3D model Zagreba)
 
Percepcija Dubrave od strane većine građana Grada Zagreba nije nabijena pozitivnim emocijama. Dubrava je u generalnoj percepciji smještena predaleko, nema posebnih atrakcija, njena socijalna struktura je izraženo radnička, u strukturi stanovništva veliki je broj došljaka koji nisu rođeni u Zagrebu. To je na prvi pogled područje nekontrolirane izgradnje, što je uglavnom karakteristika Donje Dubrave, dok je Gornja Dubrava (područje sjeverno od današnje ulice Dubrava) školski primjer planskog oblikovanja predjela za stanovanje planiranih tijekom dvadesetog stoljeća. Nažalost, i u stručnoj se javnosti ovaj potez slabo ističe i valorizira, iako je potez između današnjih tramvajskih terminala Dubrava i Dubec tek nešto kraći od isto tako urbanistički osmišljenog poteza Savski gaj – Utrina na Novom Zagrebu ili poteza Knežija – Prečko na južnoj Trešnjevki. Planiranu Gornju Dubravu čini područje tzv. Janekovićeve parcelacije iz 1930-ih godina na koju se nadovezuje Studentski grad kao jedno od prvih i najuspješnijih primjera stambenih naselja izgrađenih tijekom ranih 1950-ih u Zagrebu. Stambeni predjeli Klake, Trnovčice i Dubca izgrađeni nešto kasnije vrlo jednostavnim, gotovo školskim jezikom formiraju ugodne prostore za život oblikovane oko zelenih osi – javnih perivoja naselja na koje su vezani prateći javni i društveni sadržaji. Otvoreni zeleni međuprostori tema su i urbanističkog oblikovanja Poljanica, nastalih u zadnjem razdoblju sveobuhvatnog urbanističkog planiranja. 
Ono što Dubravi nedostaje prepoznatljivi je centar te značajniji javni prostori. S izuzetkom zelenila u stambenim naseljima Dubrave u ovom dijelu grada uglavnom nema javnih parkova kao ni trgova. Oni su se trebali dogoditi u planiranom središtu gradske četvrti koje do danas ostaje nerealizirano. 
 
Postojeće stanje centra gradske četvrti
Unatoč činjenici da se u središnjem prostoru Dubrave nalaze brojni trgovački, javni i uslužni sadržaji centar gradske četvrti je nedovršen, nepovezan, s gotovo nepostojećim javnim prostorima, fragmentiranom mrežom pješačkih komunikacija te kaotičnim prometom. Preobrazba javnih prostora središta Dubrave tema je znanstvenog rada Javni prostor središta Trešnjevke i Dubrave u Zagrebu - Kriteriji kvalitete i modeli preobrazbe (https://hrcak.srce.hr/201864) iz 2018. godine autora Tihomira Jukića, Jane Vukić, Feđe Vukića i Ivane Podnar, gdje su centar Dubrave uspoređivali s centrom Trešnjevke te analizirali njihov transformacijski potencijal u podizanju kvalitete života. Autori su središta dvije četvrti analizirali prema jednoj od najčešće korištenih analiza javnoga prostora danskog arhitekta i planera Jana Gehla. On je kriterije kvalitete javnog prostora sveo na tri najbitnija područja, a to su: sigurnost ili zaštita prostora, komoditet ili ugodnost boravka u javnom prostoru te uživanje i doživljaj javnog prostora. Prema osnovnim kriterijima kvalitete javnoga prostora središte Dubrave ocijenjeno je relativno niskom ocjenom. Negativno su ocijenjene zaštita od prometa i nezgoda (uključujući i osjećaj zaštite, odnosno subjektivnu dimenziju), zaštita od kriminala i nasilja (uključujući subjektivnu dimenziju) i zaštita od neugodnih vanjskih utjecaja. Prema kriterijima koji čine ugodnost boravka, tj. komoditet, negativno je ocijenjena mogućnost šetnje (postoji, ali je površina za hodanje loša, ima puno zapreka), nedostatak posebnog prostora za šetnju i zanimljivih pročelja, odnosno nedostatak ugodnog ambijenta. Mogućnost stajanja i zadržavanja u prostoru također je loša jer nema posebnih zona ili su one vrlo fragmentirane i loše, bez potpora ili zaštite, a ujedno je i mogućnost sjedenja minimalna jer nema adekvatnog prostora i opreme. Tako je i s mogućnosti promatranja, slušanja ili interakcije, jer nema adekvatnog prostora ni opreme, a razina buke je visoka, nema interesantnih pogleda, ugodne udaljenosti promatranja i sl. Prema kriterijima koji se odnose na treće područje - uživanje, centar je također negativno ocijenjen jer nema mogućnosti igre i zabave, nema dobrog odnosa prostora i proporcija ljudskog pozitivnog iskustva boravka, nema kvalitetne urbane opreme, dobrih materijala, kvalitetnih pogleda i sl. Autori Gehlove kriterije dopunjuju i svojim dodatnim kriterijima gdje analiziraju sadržaje kvartovskog središta, izgrađenu strukturu i udio stanovanja.
 
Kaotični prostor u središtu Dubrave
 
U oba istraživana primjera, Trešnjevke i Dubrave, jasna je potreba da se urbanom preobrazbom prostora stvori gradsko središte i koherentan javni prostor namijenjen druženju i ugodnom boravku na otvorenom. Takvom bi se intervencijom, osim podizanja kvalitete javnoga prostora, ujedno pridonijelo pozitivnoj promjeni simboličke slike četvrti - u slučaju Dubrave i promjeni njene negativne percepcije kao relativno nesigurnoga, neugodnoga, a time i nepoželjnoga zagrebačkog kvarta.
Autori naglašavaju kako kvartovska središta svojim sadržajima trebaju privlačiti korisnike u javne gradske prostore. Navode poželjnu diverzifikaciju sadržaja i sveobuhvatnu ponudu, tako da stanovnici gradske četvrti mogu zadovoljiti svoje dnevne i tjedne potrebe u svojem područnom centru. Važan je i raspored te međuodnos sadržaja u centru koji je uspješan kada postoji razvijena mreža javnih gradskih prostora uz koje se koncentriraju centralni sadržaji. Navode kako sadržaji najduže opstaju uz glavne komunikacije kretanja (smjer prema postajama gradskoga javnog prometa i sl.) ili se kretanje usmjerava prema dominantnim sadržajima (tržnica, trgovački centar i sl.). Izrazito su bitne dobre i jasne komunikacije između glavnih sadržaja gradskog središta. Zaključuje se kako je kvalitetan javni prostor kao prostor interakcije iznimno značajan za održivost zajednice te se problematizira nepostojanje trga u Dubravi. 
 
Transformacija središta zagrebačke Trešnjevke predmet je studioznog pristupa grada, gdje se za prostor središta gradske četvrti upravo provodi urbanističko-arhitektonski natječaj čemu je prethodila opsežna studijska priprema. Ni za prostor središta Dubrave nije nedostajalo studija i natječaja, donesen je i urbanistički plan uređenja, međutim rezultati na terenu izostaju a prostor se svakim danom sve više bespovratno troši bez bitnih doprinosa kvaliteti izgrađenih prostora. 
 
Recentna povijest planiranja centra Dubrave
Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša izradio je 1999. godine Urbanističko - arhitektonsku studiju centra Dubrave (autori: D. Dražić i R. Šunjić - Petrović). Studija je obuhvatila nešto širi prostor centra Dubrave te je ustanovljen veliki potencijal ovog prostora, ali s druge strane i njegova zapuštenost. Kao osnovni ciljevi budućih prostornih zahvata Studijom su navedeni artikulacija javnih prostora, uspostava sustava pješačkih tokova, formiranje javnih zelenih površina, uređenje lokacija uz postojeće javne građevine, redizajn tržnice i skladišta te određivanje programskih načela za novu izgradnju kao i zamjena postojeće substandardne izgradnje novom na potezima urbaniteta (uz ulicu Dubrava). Studija kao glavnu pješačku komunikaciju predlaže longitudinalu paralelnu s ulicom Dubrava koja vodi od Kulturnog centra na zapadu do novog planiranog sportsko – poslovnog centra na istoku područja i prati produženu Međuričku ulicu.
 
Urbanističko-arhitektonska studija centra Dubrave
 
Za potrebe Urbanističko – arhitektonskog natječaja bloka Dubrava – centar 2004. godine je izrađen natječajni program (izrađivač: Urbanistica d.o.o. iz Zagreba) te je izvršena analiza prostornih mogućnosti i analiza lokacije te razrada programskih smjernica u cilju optimalnog prostornog i oblikovnog rješenja budećeg urbanističko – arhitektonskog sklopa. Sukladno rješenjima iz tada važećeg GUP-a grada Zagreba raspisan je natječaj na kojem je prvu nagradu dobio Studio BIF d.o.o. (arhitekti Boševski i Fiolić). Prema njihovim projektima izvedene su dvije stambeno – poslovne zgrade na križanju Dankovečke ulice i prilazne ulice tržnici, te stambeno – poslovna zgrada uz križanje ulice Dubrava i Novoselske ulice.
 
Prvonagrađeno urbanističko-arhitektonsko rješenje bloka Dubrava-centar (Studio BIF d.o.o.) 
 
I studenti Arhitektonskog fakulteta su u okviru kolegija „Urbane preobrazbe“ propitivali 2018. godine mogućnost transformacije središta Dubrave na temi Stambeno-poslovno središte gradske četvrti Dubrava. Neadekvatno uređeno središte dvije gradske četvrti bio je poticaj predlaganja novih organizacijskih oblika i nove izgradnje. Uz suradnju Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta istražene su mogućnosti afirmacije ovih vrijednih gradskih prostora u smislu njegove rekonstrukcije i dogradnje, uvažavajući značaj mjesta kao i kontekst prostora. Prethodno citirani znanstveni rad profesora-voditelja također je jedan od rezultata ovog studijskog zadatka. 
Ono što je zajedničko svim ovim radovima nastojanje je povezivanja postojećih javnih sadržaja u koherentnu cjelinu, stvaranje novih javnih prostora prilagođenih pješaku, oblikovanje pročelja uz glavnu gradsku prometnicu (ulica Dubrava) te afirmacija primarno pješačke komunikacije koja povezuje prostor doma zdravlja i kulturnog centra na zapadu s trgovačko-poslovnim prostorima uz tržnicu u središtu i dalje prema srednjoškolskom centru i budućoj izgradnji na neizgrađenom prostoru u istočnom dijelu obuhvata. 
Nakon brojnih studijskih razmatranja, centar Dubrave je jedan od prvih gradskih prostora za čije je središte izrađen i usvojen urbanistički plan uređenja. Međutim, rezultati koje imamo u prostoru pokazuju sve nedostatke današnjeg sustava urbanističkog planiranja. 
 
Urbanistički plan uređenja Dubrava centar
 
UPU Dubrava-centar (2013.) – plan namjene površina
 
Planiranje centra Dubrave formalizirano je 2013. godine usvajanjem Urbanističkog plana uređenja „Dubrava centar“. UPU je izrađen u trenutku kad je nekadašnji rasadnik Hortikulture prestao s radom, a zemljište je prešlo u privatno vlasništvo. Sukladno zakonskim propisima, privatni je investitor pokrenuo i financirao izradu urbanističkog plana uređenja kao obaveznu podlogu za realizaciju svojih interesa. Ovdje odmah treba naglasiti da urbanističko planiranje ne može nadoknaditi propuste sustava prostornog uređenja i gospodarenja gradskim zemljištem. Činjenica da je grad propustio u svoje vlasništvo dobiti ovako važan prostor o kojemu ovisi realizacija centra dvije velike gradske četvrti koje oskudijevaju javnim prostorima je prva greška koja je dovela do nepopravljive štete u ovom prostoru. Nažalost, i slabi alati koji su preostali – da se kroz sustav prostornog planiranja utvrde uvjeti gradnje adekvatni značaju ovog prostora – nisu u nastavku iskorišteni. 
Sukladno praksi u Zagrebu kod planova koje financiraju privatni investitori, izrađen je Program za izradu urbanističkog plana uređenja Dubrava – centar. Izrađivač programa bio je Centar za prostorno uređenje i arhitekturu (CPA d.o.o.) iz Zagreba, planerska tvrtka koja će biti i stručni izrađivač plana. Plan je izrađen u koordinaciji s nositeljem izrade - Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. Niti Program, niti sami postupak izrade i donošenja plana nije ukazivao na to da su nositelj izrade i stručni izrađivač prepoznali važnost ovog prostora. Istina, i u programu i u polazištima izrade plana nabrajaju se sve važne činjenice vezane za ovaj prostor. Međutim, javni interes ostaje nedefiniran, a pri propisivanju uvjeta provedbe UPU ostaje formalno odrađen, s minimumom planskih odrednica koje jedino jamče maksimalnu fleksibilnost graditeljima na privatnim česticama. U javnoj raspravi izrečene su ozbiljne primjedbe, zbog čega je javna rasprava i ponavljana. U konačnici, usvojeni plan bio je samo odrađena formalna obveza temeljem koje je ubrzano započela realizacija pojedinačnih zahvata u središnjem prostoru Dubrave. 
 
Prostor urbanističkog plana uređenja Dubrava-centar – tržnica i (novi) trgovački centar u drugom planu
 
Središnji dio zahvata zauzima Tržnica Dubrava – jedina velika gradska tržnica koja je u privatnom vlasništvu. Prostor tržnice karakterizira veliki prostorni nered, brojne nadogradnje na izvorne gabarite građevine te improvizacije s proširenjima i terasama koje oduzimaju i onako oskudne prostore za kretanje pješaka. I kolni i pješački promet su kaotični. Primjedba izrečena u javnoj raspravi da se planom propišu uvjeti rekonstrukcije postojeće građevine tržnice i strogi uvjeti gradnje i oblikovanja odbijena je s obrazloženjem kako „Tržnice Zagreb nisu dostavile zahtjev u smislu ove primjedbe“. (Tržnice Zagreb ne upravljaju ovom tržnicom, što je trebalo biti poznato gradskim službama u trenutku izrade plana. A plan je jedini alat za propisivanje uvjeta izgradnje i uređenja prostora postojećem vlasniku.)
 
Trgovački centar u središtu „Centra Dubrave“
 
Južno od tržnice, u središnjem dijelu obuhvata i na svojevrsnoj centralnoj lokaciji u odnosu na stajališta javnog prijevoza, sukladno odredbama UPU-a sagrađen je prizemni trgovački centar s velikim asfaltiranim parkiralištem. Ovdje se čak i u detaljima organizacije parkirnih mjesta vidi sklonost prema asfaltiranim površinama i prezir prema mogućim hortikulturno oblikovanim površinama parcele. Plan nije niti pokušao propisati uvjete oblikovanja koji bi artikulirali pješačku transverzalu pa je trgovački centar sagrađen sa zatvorenom fasadom prema glavnoj pješačkoj komunikaciji istok-zapad. Propuštena je i prilika da se parkiranje riješi na centru primjereni način, ili da se propiše gradnja javne garaže koja bi dijelom ublažila nedostatak parkirališnih mjesta oko tržnice. (Trgovački centar ovo je glatko riješio postavljanjem rampi na ulazu na parkiralište). Propuštena je i prilika da se propiše oblikovanje glavne gradske prometnice te je sjeverno pročelje ulice Dubrava danas tužna slika propuštenih prilika, tim tužnije što dolazi u nastavku „poteza urbaniteta“ iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća. 
 
Južna fasada novog dijela centra Dubrave
 
Središnju točku plana i dalje zauzima benzinska postaja koja je i glavni orijentir u prostoru. Uz nju je nedavno, prema uvjetima plana, sagrađena velika autopraonica. Cijeli sklop ograđen je metalnom ogradom i protočan samo za automobile. Uz benzinsku je postaju autobusno stajalište, važno zato što se ovdje ostvaruje prijelaz sa tramvaja na autobuse te zbog svih trgovačkih i javnih sadržaja koji u blizini postoje. Autobusno stajalište zoran je prikaz raspada urbaniteta gdje Grad godinama ne uspijeva postaviti niti osnovnu komunalnu opremu u vidu autobusne nadstrešnice. 
 
Autobusna stanica u središtu obuhvata
 
U istočnom dijelu obuhvata plana, gdje je logično bilo očekivati stvaranje pješačke komunikacije prema crkvi, izgrađene su tri stambene zgrade (zadnja se upravo dovršava) prema uvjetima Plana. Osnovni kriterij bila je maksimalna izgrađenost i iskorištenost građevnih parcela. Zgrade svojim praznim zabatima onemogućuju realizaciju longitudinalne pješačke osi, a detaljima oblikovanja vlastitih parcela onemogućuju i jednostavnu komunikaciju prema crkvi na sjeveru. 
 
 
Nova izgradnja u sjeverozapadnom dijelu obuhvata UPU-a
 
 
Zelene su površine u UPU-u planirane na „ostacima“ prostora. Tako je park planiran na križanju Dankovečke i Koledinečke, na maloj površini zapadno od tržnice. Danas taj prostor zauzima neformalno parkiralište. Drugi park planiran je uz križanje ulice Dubrava i Gavazzijeve, istočno od postojećeg restorana brze prehrane. Iako ovaj prostor širine 20-tak metara nikad nije imao potencijala postati park, izrađivači plana su inzistirali na njemu u planu iz 2013. godine. Za uređenje parka propisana je i obveza provedbe arhitektonskog natječaja. 
 
Izmjene i dopune UPU-a Dubrava-centar, 2020.
U proljeće ove, 2020. godine, u javnom savjetovanju koje je proveo Grad Zagreb, pojavio se prijedlog Odluke o izmjenama UPU-a Dubrava – centar. U Odluci je navedeno kako je sukladno zakonskim odredbama zaprimljena inicijativa za izradu izmjena i dopuna Plana, kojom se predlaže preispitati mogućnost preoblikovanja parka istočno od Gavazzijeve a „radi optimalnog korištenja prostora, učinkovite realizacije i provedbe zahvata u obuhvatu Plana“. Uz to se izmjenama plana predviđa i „preispitati mogućnost preoblikovanja planiranog gradskog trga“ te „preispitati planirani kapacitet predškolske ustanove i osnovne škole u odnosu na važeći Plan“. Izmjene plana ponovo financira privatni investitor. Izrađivač Programa te izmjena Plana je isti kao i za izvorni plan iz 2013. godine. 
Prijedlog Izmjena i dopuna UPU-a Dubrava-centar ovih je dana na javnom uvidu koji traje do 3. prosinca 2020. s javnim izlaganjem u utorak 24. studenoga 2020. godine. Plan je dostupan na linku https://www.zagreb.hr/izmjene-i-dopune-urbanistickog-planauredjenja-dub/159537 .
U međuvremenu je na prostoru planiranog parka izgrađen novi restoran brze prehrane. Vlasnici su procijenili da je potreban i „drive-through“ sustav posluge, tako da su na maloj uličici izgrađena i dva nova kolna pristupa parceli. Hoće li se izmjenama plana akceptirati izgrađeno stanje, ostaje nam da vidimo. Kao što ostaje i upitno kako je bilo moguće izgraditi ovu građevinu na mjestu na kojemu je važećim planom planiran park? 
 
Novi restoran brze prehrane izgrađen na mjestu „javne zelene površine“
 
 
Slučaj planiranja centra Dubrave pokazuje nam svu nemoć i neprikladnost današnjeg sustava prostornog planiranja. Posebno je problematičan sustav urbanističkog planiranja, koji je sveden na samo jedan tip plana – urbanistički plan uređenja (UPU). Primjena zakonom propisane metodologije izrade rezultira substandardnim planovima koji su nedovoljno planski normirani. Porazna je činjenica da se provedbena razina planiranja svela na planiranje osnovnog razgraničenja javnih od privatnih površina, utvrđivanje osnovne namjene površina (zoning) te propisivanje općih koeficijenata na razini pojedine zone. U hrvatskoj planerskoj praksi više ne postoji provedbeni plan koji bi propisivao parcelaciju, površine za izgradnju ili prikazivao provjere urbane kompozicije. 
Planirati gradski centar bez takvog tipa plana uzaludan je posao. Kao što je uzaludno očekivati od prostornih planera da u današnjem sustavu prostornog planiranja isprave propuste aktivne politike uređenja gradskog zemljišta te neaktivnost stručnih i upravnih službi grada koje jedine mogu i moraju definirati i štititi javni interes pri izradi planova. 
 
 
Autor teksta: Nikša Božić, dipl.ing.arh.
 
 
 

Ostalo

Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2020. godini

14/01/2021
DAZ/UHA
UHA vas poziva na dostavu dokumentacije o projektima ostvarenim u razdoblju od 1.1.2020. do 31.12.2020. za Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2020. godini i nominacije za godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata. Rok prijave je produžen do 27.01.2021.

Apel za sveobuhvatnu obnovu nakon potresa

08/01/2021
DAZ/ ECOVAST
Hrvatska sekcija ECOVAST-a i mnoge druge institucije uputile su apel Vladi Republike Hrvatske, ministarstvima te samoupravi na potresom pogođenim područjima za sveobuhvatan, uključiv i znanstveno utemeljen pristup obnovi potresom pogođenih područja

Prostor središta Trešnjevke

23/12/2020
DAZ
Rezultati natječaja za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja PROSTORA SREDIŠTA TREŠNJEVKE. Javno predstavljanje radova i razgovor Os-a s natjecateljima u utorak, 5. siječnja 2021. godine, s početkom u 18:00h.

Stadion Maksimir [sportska Arhitektura Vladimira Turine]

21/12/2020
DAZ/MGZ
Organizator izložbe je Muzej grada Zagreba, a autorica je dr. sc. Hela Vukadin Doronjga. Izložbu možete pogledati od 24. prosinca 2020. do 28. ožujka 2021.

Arhitektica Zoja Dumengjić

18/12/2020
Znanstvena monografija posvećena je prvoj arhitektici afirmiranoj u Hrvatskoj objavljena je na temelju doktorskog istraživanja Zrinke Barišić Marenić „Arhitektica Zoja  Dumengjić – osobitost djela u kontekstu hrvatske moderne arhitekture“. Bogato ilustrirana i opsežna monografija paralelno prikazuje djela arhitektice u kontekstu ostvarenja suvremenika, te predstavlja prilog istraživanju korpusa hrvatske moderne arhitekture. Specifičan autorski prosede i izraz inspirativna su potka generacijama arhitekata i studenata.

Dječji vrtić Brezovica

15/12/2020
DAZ
Rezultati natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja ZGRADE DJEČJEG VRTIĆA U BREZOVICI.

Venecijanska arhitektura na području Istre i Kvarnera: Lik i djelo Attilia Maguola

09/12/2020
U petak, 11. prosinca od 14.00 do 19.00 sati putem Zoom platforme održat će se online konferencija i izložba Venecijanska arhitektura na području Istre i Kvarnera: Lik i djelo Attilia Maguola, na kojoj će biti predstavljeni rezultati istraživanja prve faze istoimenog projekta, u sklopu kojeg su se provodila znanstvena istraživanja i analize raspoloživih izvora kako bi se rekonstruirali lik i djelo arhitekta Maguola - najplodnijeg graditelja Lovrana.

Pripreme za prijemni - arhitektura 2021

01/12/2020
DAZ
Društvo arhitekata Zagreba provodi pripreme za prijemni ispit na arhitektonski i srodne fakultete za 2021. godinu. 






 



Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: