ARTUR

Arhitektura i turizam - Rehabilitacija prostora

Autor/izvor: DAZ 17/03/2016

U organizaciji Društva arhitekata Zagreb, a pod pokroviteljstvom Grada Rijeke i u suradnji s Odjelom za kulturu Grada Rijeke i Muzejom za modernu i suvremenu umjetnost u Rijeci, 31. ožujka 2016. realizirat će se riječko-opatijska verzija radionice Arhitektura i turizam, popularnog ARTUR-a. 

Domaćin radionice je Društvo arhitekata Rijeka, a tema poveznica svih lokacija koje se posjećuju i predavanja koja će zatim uslijediti je IGNORANCIJA, odnosno, zaboravljeni i zanemareni turistički potencijali. Predavači na ARTUR Radionici Rijeka su Maroje Mrduljaš, Idis Turato, Jasenka Kranjčević, Rusan arhitektura, Lidija Butković Mićin, Dobrila Kraljić, Siniša Glušica i Svjetlana Despot uz učešće studenata i učenika s različitih riječkih fakulteta i škola. Program uključuje obilazak različitih lokacija u Rijeci, Opatiji i Preluku od 8-12 sati, a izlaganja te interaktivne radionica održavaju se u Društvu arhitekata Rijeke od 12-16 sati.

IGNORANCIJA

[lat. ignorantia: neznanje, prezir, nevođenje računa o čemu, neobaziranje na što]
Tema: Zaboravljeni turistički potencijali. Pozitivni aspekti turističkog developmenta. Primjeri turizmom ignoriranih prostora u različitim mjerilima, pretežito na javnom dobru, gdje turizam ima snagu stvoriti dodanu vrijednost (npr. napušteni hoteli i odmarališta, napuštene povijesne jezgre itd.).

Pitanja: Da li nas deprimiraju ignorirani turistički prostori? Tko je odgovoran za ignoriranje pojedinih turističkih resursa? Da li su ignorirani prostori potencijalna turistička razvojna prilika? Tko ima snagu rehabilitirati ovakve turističke prostore?



Prostor je izuzetno bogat kvalitetnom arhitekturom koja na skladan način komunicira s prirodom (parkovima, vrtovima) međutim velik dio postojećih turističkih prostora i objekata je neadekvatno iskorišten te će se njihovi potencijali razmotriti na radionici. Posebno ćemo se osvrnuti na postojeće dobre primjere adaptacije ovog prostora i sukladno tome turističkih objekata koji su iz tog prostora proizašli.

Stručni obilazak:


Hotel Navis, Arhitektonski biro Turato d.o.o. Preluk, Rijeka, foto: Ivan Dorotić i Maja Bosnić


Hotel Navis utjelovljenje je kreativnog promišljanja turističke, ugostiteljske i arhitektonske struke, uključujući dizajn mjesta i ponude, uključivo sa sadržajima koji uvažavaju izazove suvremenog društva, potrebe današnjeg globalnog turista, lokalnu tradiciju, urbanu i gastro kulturu.

Na mjestu bivšeg diskokluba Milde Sorte u opatijskoj rivijeri, na vrlo atraktivnoj lokaciji, koja je zadnjih nekoliko desetljeća kao rubni dio dva grada ostala pomalo zaboravljena. Uvala Preluka je mjesto gdje Jadransko more najdublje ulazi u Kvarnerski zaljev, mjesto gdje se spajaju Rijeka i Opatija, a specifično jer su se na tom mjestu godinama susretali i miješali turizam i urbana kultura riječkog prstena.

Hotel je zamišljen da svojom ponudom uslugom, dizajnom i arhitekturom bude poput kuće, poput kakvog novog doma kroz koji ulazite u priču, događaj mjesta kroz koju vas vodi usluga i interijer, ambijent topline doma, ali i mjesto drugačijeg iskustva. Iskustvo osobnog i ljudskog kontakta s kućom, njihovim vlasnicima i mjestom koje je projektirano na zadovoljstvo svih, s jasnom željom za ponovnim povratkom svakog gosta – priča Turato.


Hotel Bevanda, Dražul Glušica arhitekti, Opatija, foto: Janez Pukšič


Legendarna opatijska plaža Lido nakon duge rasprave grada Opatije, građana i koncesionara, renovirana je i ponovno otvorena kao Lido Bevanda Beach Resort. Ovo je prvi dio investicije u Lido, preuređena je pješčana plaža, izgrađen bazen i podignuta šetnica.


Villa Angiolina, Opatija


Villa Angiolina,  kolijevka je opatijskog turizma, 1844. trgovac iz Rijeke, Iginio Scarpa, kupio je  poluotok i kuću pretvorio u prekrasnu vilu, nazvanu prema njegovoj pokojnoj supruzi Angiolini. Nakon toga su počeli pristizati prijatelji i gosti kojima se svidjelo opatijsko podneblje. Oko Ville Angioline prostire se jedan od najljepših parkova u Hrvatskoj. Ovaj hortikulturni spomenik proteže se na površini od 3.64 ha te je podijeljen na 60 polja, a u njemu je zasađeno oko 150 biljnih vrsta. Veliki broj biljaka potječe iz dalekih krajeva svijeta i nisu tipične za ovo podneblje. Među mnogim zanimljivim biljkama, u parku se nalazi i japanska kamelija (Camellia japonica), koja je s vremenom postala prepoznatljivi simbol Opatije. U parku se nalazi najstarija građevina Opatije, Crkva Sv. Jakova, koja se po prvi put spominje u povijesnim spisima 1449. godine. U villi Angiolini i danas možete osjetiti dašak austrougarske povijesti te uživati u raznim izložbama Hrvatskog muzeja turizma koji je smješten u istoj.


Hotel Kvarner, pozicija, turistički i društveni sadržaj


Hotel Kvarner najstariji je hotel na Jadranu, izgrađen 1884. godine. Sjaj i raskoš hotel je zadržao sve do danas, kada je domaćin nekih od najvećih opatijskih manifestacija i događanja. Kvarner raspolaže s ukupno 56 soba i apartmana, a smješten je u najljepšem opatijskom parku, neposredno uz more. 


Kongresna dvorana, Hotel Kvarner, Opatija


Kongresni sadržaji hotela Kvarner sastoje se iz prekrasne Kristalne dvorane površine 655 m² kapaciteta od 250 do 900 osoba, te Crvenog salona i salona za sastanke koji mogu primiti od 25 do 100 osoba.


Hotel Admiral


Smješten na nekoliko koraka od centra Opatije, Remisens Hotel Admiral (4*) nalazi se na samoj obali mora iznad obalnog šetališta Lungomare. Kao jedini hotel u Opatiji s vlastitom marinom, Remisens Hotel Admiral idealan je za nautičare koji traže smještaj kategorije četiri zvjezdice. Vanjska arhitektura daje Remisens Hotelu Admiral moderan izgled, a interijer mu je svijetao i prostran.



Hotel Adriatic, Andrija Čičin-Šain


„Adriatic“ je prvi hotel građen u Opatiji nakon Austro-ugarske vlasti u  okruženje historicističke i secesionističke gradnje s prijelaza prošlog stoljeća, hotel ″Adriatic″ unosi jednu bitno novu i izmijenjenu estetiku, estetiku racionalizma ″internacionalnog stila″. Hotel ″Adriatic″ izveden je kao kombinacija masivnog, soliternog smještajnog dijela te dvoetažnog, vodoravno usmjerenog restorana s recepcijom. Smještajni dio sastoji se od osam etaža, a svaka etaža od dvotraktnog niza soba širine 3 metra. Soba hotela ″Adriatic″ prihvaćena je od turističkih stručnjaka kao novost u hotelijerstvu. Pored kupaonice i prostora s ležajevima, sobi je dodan i prostor za boravak s izlazom na balkon Nazvana ″poluapartman″, takva je izdužena soba primijenjena kod mnogih kasnije izgrađenih hotela na Jadranu. Oblikovanje smještajnog solitera je krajnje utilitarno; rešetkom balkonskih otvora u potpunosti su rastvorene sjeverna i južna fasada, dok su bočne (istočna i zapadna) zatvorene izuzev centralne staklene vertikale koja osvjetljava hodnike. Unutrašnji hol hotela Adriatic je dvoetažni ambijent staklene zidne opne, bez pregradnih zidova. Uređenje interijera je izuzetno uspjelo; pod od bijelog mramora sa redovima tankih crnih potpornih stupova u cijeloj dužini prostora, stepenište od crne metalne konstrukcije i lebdećih mramornih stepenica te pozadina recepcije obučena u kamen i ogledalo koje vizualno povećava prostor... sve su to vrhunski usklađeni detalji jednog ″crno- bijelog svijeta″ koji je potpuno dematerijaliziran, prozračan, i što je najbitnije, ugodan. Godine 1971. godine pored hotela ″Adriatic″ izgrađen je hotel ″Adriatic II″ arhitekta Branka Žnidareca. Hotel Adriatic je danas potpuno izmijenjena izgleda, obnovljen je i dograđen.


Motel  Sljeme- Panorama,  Ivan Vitić, Preluk, Rijeka


Vitićev riječki motel je 1965. godine nagrađen republičkom i federalnom Borbinom nagradom za najviše postignuće u arhitekturi Jugoslavije.

Cjelokupni lanac motela projektiran je kao sklop sačinjen od nekolicine volumetrijski jasno definiranih elemenata, koji su međusobno povezani pješačkim trijemovima, a neki isključivo cestama, odnosno postavljeni slobodno u prostor čineći tako složenu prostornu kompoziciju. Ključna urbanistička odrednica tipa je izuzetno mala izgrađenost u odnosu na veličinu parcele, mišljene kao parkovno dovršene cjeline, što je bitno naglasiti budući da je kod nas rubna izgrađenost parcele, iz današnje perspektive očekivane razine rentabilnosti turističkih investicija, postala uobičajena praksa. Ovako definiran složeni tip permutira raspored, broj i međusoban odnos elemenata ovisno o datostima pojedine lokacije, poput veličine parcele i topografije.

Godine 1965. poljoprivredni industrijski kombinat „Sljeme“ otvorio je istovremeno motele u Trogiru, Biogradu i Rijeci. Od cjelokupnog sljemenskog programa izgradnje motela povjerenih Vitiću (njih pet: u Umagu, Primoštenu, Biogradu, Rijeci i Trogiru) izvedeno je navedenih tri. Uzor pojavi investicije „Sljemena“ u lanac motela je Italija, gdje su uz Autostrade, prehrambeno industrijske kompanije, uobičajeno podizale motele kako bi osigurale prodaju svojih proizvoda (o čemu smo pisali ovdje).

Slijedeći ovaj potrošački i turistički koncept, motel „Sljeme“ lociran je uz jadransku magistralu sa sjeverne strane, dok se svojom južnom stranom otvara prema Kvarnerskom zaljevu. Uz glavni hotelski objekt, u čijem je prizemlju bila smještena recepcija, restoran te 15 soba na katu, nalazi se i manja zgrada u kojoj je nekada bila trgovina. Dodatni paviljon s nizom soba koje gledaju na Opatiju i Kvarner, bio je povezan trijemom s glavnim objektom. Jedino kroz nastojanja inicijative „Motel Trogir“ koju je pokrenula skupina građana u sklopu programa udruge za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze, predvođena Natašom Bodrožić, Lidijom Butković Mićin, Sašom Šimpragom, Dianom Magdić, pokušava se informirati i upozoriti javnost o neupitnoj arhitektonskoj i kulturnoj vrijednosti Vitićevih motela kako u Trogiru, tako i u Rijeci. Stoga će Lidija Butković Mićin, članica inicijative u sklopu radionice ARTUR  -Radionica Rijeka predstaviti knjigu ʺMotel Trogir” koja govori o motelim Ivana Vitića.

Neupitno je da je arhitekt Vitić jedan od stvaratelja hrvatske poslijeratne moderne i, dok se stručnjaci slažu da se radi o vrhunskim primjerima visokomodernističke arhitekture u Hrvatskoj koji zaslužuju prikladnu obnovu te trajni status spomenika kulture, moteli u Rijeci i Trogiru već godinama stoje devastirani.


Hotel Neboder, Rijeka


Projekt Josipa Pičmana, ovlaštenog arhitekta i asistenta na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, jednoga od najznačajnijih predstavnika hrvatskih arhitekata mlađe generacije koji projektiraju u modernom stilu, prepoznaje se kao najbolje koncipiran i razrađen. Bila je u potpunosti provedena temeljna zamisao da se turistički kompleks hotela s restoranom i kavanom odvaja od djela zgrade za javne potrebe. Unatoč tome sve su veze bile međusobno uspostavljene, čime je ujedno postignuta potrebna prozračnost čitavog sklopa. U Pičmanovom projektu ističe se uloga dominantne zgrade - ostakljenoga hotela-nebodera — koji se izdiže iz okoline i vidljiv je izdaleka te predstavlja «simbol i obilježje Sušaka». Neboder je preko trokutaste terase povezan s peterokatnom zgradom (stambenim blokom i kulturnim centrom, u čijem je prizemlju planiran bazen) koja zatvara gradilište te se stapa s postojećom izgradnjom u središtu grada.

Događaji nakon završenog natječaja nisu, međutim, krenuli uobičajenim i pretpostavljenim tokom, budući da se na temelju idejnog projekta, kojim se natjecateljima pružalo vrlo mnogo slobode, nije mogla postići osnova u potpunosti pogodna za izvedbu. I troškovnik prvonagrađenog projekta predvidio je izdatak koji je bio izad materijalnih mogućnosti općine. Kako bi se dobilo konačno rješenje koje bi udovoljilo svim željama i novčanim ograničenjima, raspisuje se uži natječaj između trojice nagrađenih natjecatelja. Nakon tragedije - Pičmanovog samoubojstva, kao posljedice navedenih događaja, modifikaciju projekta i realizaciju doma vodi arhitekt Alfred Albini, profesor na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, koji tada drži kolegije Arhitektonsko projektiranje i Suvremeni stilovi u arhitekturi te je najkompetentniji za povjereni mu zadatak. Na traženje sušačke općine Albini reducira brojne sadržaje, suzuje zgradu hotela, čiji pomični stakleni krov također uklanja. Novom koncepcijom planirana terasa ispred hotela pomaknuta je zajedno s restoranom i kavanom između hotela−nebodera i peterokatnog bloka s dvoranom (u čijem se prizemlju smještaju lokali, a ostali dio namjenjuje se javnim institucijama).



Pogled iz hostela 1W, Rijeka


Hostel 1W je hibrid hotela i hostela, designerskog smještaja. U zaštićenoj gradskoj jezgri u Barčićevoj ulici netom uz riječku banku Kazimira Ostrogovića izgrađenog 1965 godine smjestio se hostel 1W. Unutrašnje uređenje hostela predstavit će dizajnerica Svjetlana Despot. Prostor je projektirala arhitektica Tanja Kukoč Baković.

Obavještavamo Vas kako je rok za prijavu projekta i idejnih rješenja za Nagradu ARTUR 2015 je 20. svibnja 2016. te Vas pozivamo na sudjelovanje.

NAGRADA ARTUR identificira najbolje prakse, održivih i dobro planiranih, integriranih arhitektonskih realizacija. Posebna pažnja usmjerena je na projekte koji koriste participativne procese u pripremi i realizaciji intervencija, te uključuju lokalnu zajednicu, građane, turističke zajednice i druge organizacije, te podržavaju multidisciplinarni pristup. Svrha programa ARTUR usmjerena je na prevladavanje postojećih nedostataka i problema vezanih za prostor i turizam, čiji su dugoročni ciljevi jačanje uloge dizajna, arhitekture i urbanizma, kao i doprinosa drugih kulturnih djelatnosti i struka u održivom razvoju turizma.
Pravo podnošenja prijava na temelju ovoga Poziva imaju arhitekti, urbanisti, arhitektonski uredi, turističke zajednice, udruge, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, konzervatori, stručnjaci za zaštitu okoliša, privatni investitori i drugi dionici koji djeluju u prostoru arhitekture i turizma.
Nagrada ARTUR odnosi se na projekte i realizacije od  2006. - 2016.
Stručni interdisciplinarni ocjenjivački sud vrši selekciju najboljih radova za izložbu ARTUR, te dodjeljuje nagradu ARTUR uzimajući u obzir slijedeće kriterije:

1.       doprinos prepoznatljivosti, autentičnosti, identitetu hrvatske turističke ponude (regionalne karakteristike, suvremene interpretacije ali i očuvanje i revitalizaciju arhitektonske baštine)
2.       doprinos kvaliteti prostora (kvalitetne dizajnerske, umjetničke, urbanističke i arhitektonske intervencije)
3.       cjelovitost i interdisciplinarnost u procesu osmišljavanja projekata koji uključuju stručnjake iz područja dizajna, arhitekture, sociologije, ekonomije i drugih srodnih struka
4.       očuvanje okoliša, ekološka osviještenost, društvena i ekonomska održivost
5.       inovativnost i kreativnost u planiranju, pristupu i ponudi

Članovi ocjenjivačkog suda su uvaženi stručnjaci iz područja arhitekture, turizma, razvoja destinacija, strateškog planiranja i medija.
Dodjela Nagrade ARTUR održat će se u sklopu godišnje Konferencije ARTUR u lipnju  2016. u Zagrebu, a o prošlogodišnjim nagradam čitajte ovdje.

Više informacija o projektu pročitajte na www.d-a-z.hr
Radionica ARTUR - Rijeka uvrštena je u sustav stalnog stručnog usavršavanja HKA i boduje se sa 6 bodova

Nakon obilaska lokacija u Društvu arhitekata Rijeke održat će se predavanja i radionica, na kojoj će se u interdisciplinarnim grupama razgovarati o pitanjima  turističkih trendova i arhitekture i zanemarivanju postojećih turističkih potencijala,  društvenom kontekstu nastajanja kapitalnih turističkih objekata, valorizaciji i aktualnom stanju, te potencijalima i budućem razvoju.Svi zainteresirani za sudjelovanje na radionici se prijavljuju putem PRIJAVNICE.


ARTUR je program koji je iniciralo Društvo arhitekata Zagreba i pokrenulo u suradnji s Institutom za turizam i Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, te Društvima arhitekata Zadra, Dubrovnika, Istre i Rijeke čiji su dugoročni ciljevi usmjereni na prevladavanje postojećih nedostataka i problema veznih za prostor i turizam.

U 2014. godini s temom grad i regija kroz program ARTUR preispitali smo obalni dio Hrvatske te utjecaje grada na regiju s turističko sociološkog aspekta te refleksije na prostor u Zadru, Dubrovniku i Puli.

U 2015. godinu ARTUR se bavili smo se  kontinentalnom Hrvatskom uzimajući u obzir potpuno različite karakteristike kontinentalnog turizma, a sve kako bismo prikazali koje sve načine i tipove turizma zaista imamo te potencijale koji se iz njih nastaju,  bazirane na principu održivosti te savjesnog i pametnog planiranja prostora kao osnove cjelogodišnjeg turizma. Program se bavi  podizanjem svijesti o neophodnosti projektiranja poštujući i implementirajući sve zakonitosti korištenja obnovljivih izvora energije i bioklimatskog dizajna, s obzirom da je turistički segment privrede jedan od najvećih potrošača energije. Namjera je približiti alate i metode usmjerene na učinkovito korištenje energije, poštujući i promovirajući Nacionalne ciljeve za smanjenje količine CO2 do 2030 god kao i energetske učinkovitosti.

Organizacija:Društvo arhitekata Zagreba
ARTUR tim: Ana Mrđa, Iva Rukavina, Andreja Ilijanić, Aleksandra Uhernik Đurđek , Sunčana Rapaić, Davorka Perić, Ana Marendić
Partner: Društvo arhitekata Rijeka, Institut za turizam
Potpora:Grad Zagreb – Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport, Ministarstvo kulture, Turistička zajednica grada Zagreba, Filozofski fakultet u Rijeci, Građevinski fakultet u Rijeci, Muzej suvremene umjetnosti u Rijeci, Muzej turizma u Opatiji,Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvo

          



Ministarstvo kulture         Gradski uredi

                                
Turistička zajednica grada Zagreba    

Medijski pokrovitelji:

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Ostalo

Zagreb na Savi

14/12/2017
DAZ

Pozivamo Vas da sudjelujete u javnoj prezentaciji projekta Zagreb na Savi. Riječ je o dvodnevnom programu 14. i 15. 12. 2017. koji će se održati od 15 do 19 sati u Društvu arhitekata Zagreba.

Rezultati javnog natječaja za izradu idejnog urbanističko - arhitektonskog rješenja Tematskog parka Bundek-Istok (Racinjak).

13/12/2017
DAZ
Objavljeni su rezultati javnog natječaja za izradu idejnog urbanističko - arhitektonskog rješenja Tematskog parka Bundek-Istok (Racinjak).

100 % VITIĆ – ZIDNE NOVINE I IZLOŽBA UZ STOGODIŠNJICU ROĐENJA

13/12/2017
DAZ
Bacači Sjenki Vas pozivaju na dvostruko otvorenje: 26. edicije Zidnih novina Grada Zagreba posvećene zagrebačkim realizacijama arhitekta Ive Vitića te prigodne izložbe Vitićevih ostalih ostvarenja, u Društvu arhitekata Zagreb, u ponedjeljak 18.12. u 19 sati. Izložba i edicija Zidnih Novina ostaju otvorene do 30.12.2017.

Božićno-novogodišnji domjenak

12/12/2017
DAZ
Društvo arhitekata Zagreba s "gorućim žarom" Vas poziva na tradicionalni božićno-novogodišnji domjenak u petak 15. prosinca 2017. u 20:00 sati u prostorima DAZ-a, Trg bana J. Jelačića 3/1.

Institucije arhitekture - zajednička budućnost

10/12/2017
DAZ
U petak 8. prosinca 2017. u 17h u Oris Kući arhitekture održat će se tribina o stvaranju suradničke platforme arhitektonskih institucija te oblikovanja zajedničkog horizonta, u organizaciji Udruženja hrvatskih arhitekata i Orisa.

Zagreb - arhitektura u džepu

08/12/2017
DAZ
Društvo arhitekata Zagreba predstavlja džepni vodič zagrebačke arhitekture dvadesetog stoljeća kojeg je izradila Sekcija mladih uz pomoć brojnih suradnika.

Srednjovjekovne fortifikacije zagrebačkog Gradeca

08/12/2017
DAZ/ NUF
Nacionalna udruga za fortifikacije i Sekcija za arhitektonsko naslijeđe Društva arhitekata Zagreba pozivaju na tribinu i predavanje "Srednjovjekovne fortifikacije zagrebačkog Gradeca" koje će održati dr. sc. Bruno Škreblin iz Hrvatskog instituta za povijest. Tribina će se održati u prostorima Društva arhitekata Zagreba Trg bana Josipa Jelačića 3/1, u srijedu 13. prosinca s početkom u 19 h.

Capsules: Typology of Other Architecture

06/12/2017
DAZ/AF
Pozivamo vas na predavanje i promociju knjige Capsules: Typology of Other Architecture slovenskog arhitekta Petera Šenka, koje će se održati 12. prosinca u 12 sati u predavaonici 221 na Arhitektonskom fakultetu.