Presjek

Presjek br. 3 i obiteljska kuća u Rudešu

Autor/izvor: DAZ 18/12/2011

Donosimo projekt Tomislava Pavelića za obiteljsku kuću u Rudešu iz trećeg broja časopisa Presjek čija tema je bila Opeka. Presjek je tromjesečnik koji se bavi pretežito hrvatskom arhitekturom i arhitekturom u regiji, a uskoro se očekuje izlazak četvrtog broja s temom Drvo.

Tema trećeg broja časopisa PRESJEK je Opeka.

U pogledu opeke kao fasadne obloge značajno je smanjena produkcija građevina u odnosu na razdoblje 70-tih i 80-tih godina, kada su javne građevine vrlo često izvođene u ovom materijalu. Postavlja se pitanje koji su razlozi tome, da li je opeka izišla iz mode ili je jednostavno pokleknula pred novim i jeftinijim materijalima. U ovom broju predstavljeno je 5 obiteljskih kuća, od kojih svaka na svoj način dokazuje da opeka može govoriti jezikom suvremene arhitekture. Od javnih objekata to su jedno groblje i jedan pastoralni centar, gdje je opeka upotrebljena na sasvim različite načine, dok se Groblje Krista Kralja u Požegi koristi prepoznatljivim vokabularom opeke, Aula Ivana Pavla II u Rijeci progovara jednim novim digitaliziranim jezikom.

I u ovom broju prof. Filipović riše i/ili piše za vas sa osvrtom na lik i djelo Louisa Kahna

U rubrici Pogled u prošlost podsjetili smo se na Krematorij u Zagrebu autora Hržića, Krznarića i Mancea, kao jedan od najboljih primjera arhitekture 80-tih izvedenih u opeci.

U rubrici Tehnologija i regulativa dan je pregled kroz opeku i opekarske proizvode danas, te osvrt na važeću regulativu. Članak o opeci i opekarskim proizvodima svojevrsni su podsjetnik sa naglaskom na smjer razvoja tehnologije, dok je u dijelu Regulativa priređen pregled akustičkih svojstava zida od opeke i osvrt na tehnički propis za zidane konstrukcije.

Časopis je dostupan u knjižarama i na web stranici www.presjek.hr

Presjek br. 2: Beton - Muzej krapinskih neandertalaca, Željko Kovačić

Presjek br. 1: Čelik - Nova zgrada Hitne medicinske pomoći, Produkcija 004

Obiteljska kuća u Rudešu, Zagreb
Tomislav Pavelić

Rudeš je prigradsko naselje Zagreba nekoherentnog karaktera – jedno pokraj drugog u neravnopravnom suživotu nalaze se ostaci autohtonih seoskih imanja s velikim okućnicama, radničke kućice minijaturnih parcela i ovodobne eksploatacijske stambene zgrade bez veće tržišne i arhitektonske ambicije. Investitor zna karakter mjesta pa objedinjuje tri male parcele i traži „ugodan, ali introvertiran dom za svoju obitelj“.




situacija

Arhitektova je trajna projektantska ambicija doseći stanje strukturne jasnoće i neutralnosti, tj. stvoriti mjesto, „pećinu“, unutar kojeg će si korisnik moći napraviti „gnijezdo“ (sukladno Poetici prostora Gastona Bachelarda). Zbog toga je prostorna struktura građena od elementarno određenih osnovnih jedinica koje se, sukladno pojedinačnim zahtjevima, mijenjaju zadržavajući proporciju. Inicijalna prostorna jedinica (tradicionalna soba) dimenzije je 4x4x4 metra. Prostorni međuodnos jedinica određen je na tragu Loosova Raumplan-a, čime se osigurava ugodan životni prostor i raznolik, ali jasan odnos prema okolišu.

tlocrti
1 ulaz, 2 gosti, 3 kotlovnica-gospodarstvo, 4 garaža-radionica, 5 natkrivena terasa, 6 vrtno spremište, 7 vrt, 8 dnevni boravak, 9 blagovaonica, 10 kuhinja, 11 roditeljska spavaća soba, 12 radna soba, 13 kupaonica, 14 atrij-terasa, 15 dječja soba, 16 učenje-igranje, 17 stubište



presjeci


pročelja

Budući da je početni zahtjev bio da se osigura introvertirani životni ambijent, kuća je iznimno defanzivna i prostornom dispozicijom dijelova cjeline i simbolično, omatanjem ciglama. S ulične strane kuća je tek golem zid iz kojega „izlazi“ samo jedna prostorna jedinica, tj. na koji je „obješeno“ stubište. Gledano s ulice, dostupna je samo informacija o mjestu ulaza u kuću. Sa stražnje su strane pojedinačne jedinice očitije, razlikujući se položajem unutar cjeline.


detalji

Skulpturalna živopisnost volumena, pojačana naizgled nasumičnim rasporedom prozora, posljedica je, a ne apriorna odluka – svi su formalni i strukturni elementi dio istog sustava te su sredstvo uspostave naročitog odnosa svake jedinice i prema cjelini i prema vanjskom svijetu. Dispozicijski kuća se „uvija“ u sebe, ostavljajući u svome središtu „prisvojeni“ dio vanjskog prostora, atrij/terasu na prvom katu u odnosu na koji se formiraju svi zajednički i individualni prostori.

Konstruktivni sustav kuće je elementaran – sastoji se od nosivih zidova od blok-opeke (s potrebnim AB elementima) i AB međukatnih ploča. Cijela kuća je obložena punom opekom. Ugrađeni kosi krov, stubište i svi „zasjeci“ u fasadnom zidu izvedeni su oblogom od inoks-lima. Prozori su aluminijski. Terase su drvene „palube“.

Kuća je primjer održive gradnje i zbog masivnih zidova od opeke (pasivni princip) i zbog provjetravanja prostora isključivo prirodnim putem.

2009. godine Udruženje hrvatskih arhitekata dodijelilo je Tomislavu Paveliću za ovu realizaciju nagradu “Drago Galić” za najbolje godišnje ostvarenje na području stambene arhitekture.



 

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Poziv na sudjelovanje

Advent u Zagrebu - Okrugli stol

10/10/2014

Društvo arhitekata Zagreba, u suradnji sa Turističkom zajednicom grada Zagreba i Koncertnom direkcijom Zagreb organiziraju okrugli stol povodom manifestacije  ovogodišnjeg Adventa na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, te  najavljuje interdisciplinarnu radionicu koja bi trebala ponuditi idejno rješenje za ovogodišnji Advent.
Pozivamo sve zainteresirane na sudjelovanje na okruglom stolu u srijedu 15. listopada 2014. od 17:00 h do 18:30 h u prostorijama Društva arhitekata Zagreba, Trg bana J.Jelačića 3/1.

Nagrade

Dodijeljene Nagrade Vicko Andrić za 2013.

07/10/2014

Zagrebački arhitektima konzervatorima Maji Gorianc Čumbrek i Mladenu Perušiću uručene su godišnju nagradu „Vicko Andrić“ za 2013. koju dodjeljuje Ministarstvo kulture za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj, i to za izvrsnost izvedbenog elaborata te za vođenje zahtjevne obnove pročelja, kupole i krovova Umjetničkog paviljona u Zagrebu u periodu od 2006. do 2013. godine.

Arhitektonska kritika

Okrugli stol o zgradi Muzičke akademije u Zagrebu

20/09/2014

Patricija Kiš razgovarala je za Jutarnji list s arhitektima Sašom Randićem, Marijanom Hržićem i Marojem Mrduljašem. Prenosimo razgovor za okruglim stolom o nedavno završenoj zgradi Muzičke akademije u Zagrebu arhitekta Milana Šosteriča.

Zadnji komentari

DAZ programi u 2014:



Partner:

Potpora:

  

 

Sponzori:

  

  

 Medijski partneri:

 

 



Pokrovitelji:

Potpora:

 

               

 

 

Medijski partneri:

 

Brončani sponzori:

 

  

 

Sponzori:

 



Pokrovitelji:

 

   

    

 

Potpora:

 

 

Partneri:

    

 

 

 

Sponzori:

 

  

    

 

    

 

Medijski partneri: