Konferencija

Održana je konferencija ARTUR 2018

03/12/2018

Prošli četvrtak, u prostorijama Društva arhitekata Zagreba, zaokružili smo još jedno izdanje konferencije ARTUR, stavljajući niz zanimljivih tema pod zajednički nazivnik arhitekture i turizma.
Ovogodišnjom temom  - KULTURNI TURIZAM – zahvaljujući doprinosu kompetentnih i iznimno zanimljivih predavača, pomaknuo se klasični diskurs promišljanja, valorizacije i tretiranja kulturne baštine u kontekstu zaštite i interpretacije potencijala materijalne i nematerijalne baštine, sinergije svakodnevice lokalne zajednice i aktivnog turističkog proizvoda, te formiranje turističke ponude za nove generacije digitalnog doba.
Niz od 5 predavanja otvorio je Dr.Sc. Dražen Arbutina, dipl.ing.arh. predavanjem na temu Grad kao muzej na otvorenom i arhitektura kao njegov stalni postav propitujući definiciju suvremenog turista, pomak paradigmi vezanih za pojam „doživljaja“ i „konzumaciju“ destinacije, te statičke, fizičke okvire samih destinacija u pokušaju odgovora na aktualne mijene.
“Arhitektura koja treba omogućiti suvremeni muzej je arhitektura koja stvara mjesto koje treba za suvremenog turista podržavati njegov užurbani i egocentrični let kroz svoje prostore, ali tako da i tim lebdećim i letećim, ubrzanima i na senzacije naviknutim i pripremljenim turistima, daje mogućnost uvida u najvrijednije i najznačajnije elemente blaga što ga čuva, pa makar kao katarzičnu kontemplaciju u dalekoj budućnosti, nad slikama što ih mahnito skupljaju na svojim mobilnim uređajima nakon mnogo godina bjesomučne jurnjave.“
Svjedočimo općem pomaku fokusa sa kontemplativnog procesa na senzorski proces tijekom posjeta nekoj novoj destinaciji, te nužno prisutnim samopromoviranjem samog sebe sa artefaktom ili autohtonim kontekstom u pozadini, a kojm se pune digitalna bespuća pod motom ‘If it doesn’t exist on the Internet, it doesn’t exist.’
Osvrtom na gore navedeno, predavač nas ostavlja sa pitanjem za promišljanje:
„Da li je arhitektura sadržaj, atraktivna predstava ili tek nužna forma za pulsirajuće izmjene voajerskih senzacija suvremenih nomada?”

Drugim predavanjem po redu, Dragana Lucija Ratković Aydemir, povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti, vrhunska stručnjakinja za upravljanje projektima u kulturi i turizmu, predavanjem sa temom „Kako nastaju žive i propulzivne destinacije, atrakcije, proizvodi i doživljaji?“ predstavila nam je svoj rad i rad svog tima kao partnera u procesu kvalitetnog planiranja i profesionalnog upravljanja projektima interpretacije i prezentacije baštine i osmišljavanja doživljajnih atrakcija za posjetitelje diljem Hrvatske.
Kroz pojašnjenje iznimne vrijednosti, kao i osjetljivosti provođenja procesa interpretacije kulturne baštine, te iznimne važnosti integralnom pristupu i multidisciplinarnosti u svim fazama realizacije projekata, gđa Ratković Aydemir je sudionike živopisno provela kroz razne faze realizacije projekata s naglaskom na višestruko nagrađeni Ekomuzej batana iz Rovinja (uvršten na UNESCO-vu listu najboljih praksi očuvanja nematerijalne baštine), Centar za posjetitelje Ivanina kuća bajke u Ogulinu, Podzemni grad Paklenica u NP Paklenica, i Putovima Frankopana.
Opetovanim naglaskom na nužno ostvarivanje sinergije lokalne zajednice i stručnih timova tijekom kreiranja i realizacije projekata koji interpretiraju i plasiraju kulturnu baštinu podjednako i kao proizvod, ali nadasve kao samoodrživi krovotok koji hrani i njeguje zajednicu i njoj imanentnu tradicijsku vrijednost i temelj identiteta, prezentacija zaključuje, ali ujedno i otvara nove spoznaje o procesima vezanim za kulturnu baštinu koje treba ubuduće njegovati.

Trećim predavanjem, a u nastavku na promišljanja pomaka paradigmi vezanih za pojam turista digitalnog doba, te uspostavom kvalitetnih procesa koji interpretiraju baštinu stvarajući nove, inovativne i propulzivne turističke destinacije, Kata Barišić, dipl.oec. nam je predstavila svoj turistički start up projekt Zagreb Time Travel - prvu digitalnu turu Zagrebom koja kulturnu baštinu i povijesne znamenitosti grada prezentira turistima kao putovanje kroz vrijeme, uz primjenu suvremenih tehnologija proširene (AR) i virtualne stvarnosti (VR).
Prepoznavajući pomak paradigme u definiciji novog putnika / turista, karakteristike novih generacija oslonjenih na svakodnevnu senzaciju sinergije digitalnog i stvarnog prostora, Zagreb Time Travel pronalazi način kako omogućiti edukativan i zabavan put vremeplovom integrirajući povijest, urbani razvoj i urbane legende jednog grada sa dinamikom i intraktivnim podražajem putem gamifikacije koji nove generacije gotovo da zahtijevaju kao imperativ cjelovitog doživjaja.
Irena Mažer, d.i.a. iz 3LHD-a, svojim predavanjem, četvrtim u nizu, predstavila nam je realizaciju slatkovodnog akvarija u Karlovcu, Aquatika. Akvarij predstavlja floru i faunu hrvatskih rijeka i jezera, geološku prošlost, tradicijsku kulturu i povijest porječja četiriju karlovačkih rijeka, te na temelju tih značajki tvori lokalnu turističku destinaciju koja revitalizira i vraća puls lokalnoj zajednici, turistički, gospodarski, osvježavajući joj identitet i osnažujući joj geolokaciju.
U nastavku na prethodna predavanja, ovaj međunarodno nagrađivani projekt iznimno je uspješan primjer realizacije financirane sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a njegova prezentacija, kao i živopisno i iskreno predstavljanje svih vidljivih i „nevidljivih“ procesa dalo nam je uvid u sve izazove koji su imanentni ovako kompleksnoj realizaciji.

Daniel Tomičić, mag. educ. hist. art. et hist. , svojim petim i ujedno posljednjim predavanjem konferencije, prezentirao nam je projekt Zagreb Design Week – Zagrebački tjedan dizajna, koji već 5. godinu za redom razvija svoj programski potencijal, te od početnog događanja 2014.g. prerasta u manifestaciju festivalskog karaktera koja integrira prezentaciju kreativnih industrija u turističku ponudu grada, mapirajući Grad Zagreb kao tematsku lokaciju.
Razvojem i širenjem programa, a ujedno i samim karakterom projekta koji okuplja kreativne industrije, prezentirano je kako se ostvaruje kvalitetno „oprašivanje“ potencijala kako fizičkog prostora grada ( revitalizacija zapuštenih prostora, pop-up sadržaji na raznim lokacijama) tako i proizvoda koji brendiraju autohtonu, prepoznatljivu priču i potpis domaće industrije.
Zahvaljujemo odazivu ovogodišnjih predavača čija su predavanja otvorila neka nova promišljanja i spoznaje o procesima koji su pred nama, pogotovo podcrtavajući mijene s kojima poimanje urbanog prostora i procesi vezani uz održavanje, revitalizaciju te urbano planiranje  kakvo danas poznajemo ulaze u neku novu vlastitu redefiniciju koje doba u kojem živimo zahtijeva.
 

Komentari