urbanizam.zg
Krajobrazne osnove grada Zagreba
Autor/izvor: DAZ 17/05/2011
Prezentacija studije Krajobrazne osnove grada Zagreba, mr.sc. Biserke Bilušić Dumbović, mr. sc. Vesne Koščak Miočić-Stošić i dr. sc. Vladimira Kušana, održat će se u četvrtak, 19. svibnja, u 18 sati u prostorima Društva arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 3/I, u organizaciji Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada i Društva arhitekata Zagreba. Sudionike okruglog stola moderirati će prof. dr. sc. Sonja Jurković.
Krajobrazna osnova grada Zagreba izrađena je kao jedna od stručnih podloga za potrebe izrade Strateškog plana razvitka Grada Zagreba- Zagrebplan. Njezinu izradu obvezuje domaća i međunarodna zakonska i stručna regulativa. Zbog kratkoće rokova i ostalih ograničenja koncipirana je u dvije etape; u okviru prve izrađene su Strateške smjernice za zaštitu karaktera krajobraza Grada Zagreba, s glavnim ciljem da aspekt prepoznavanja i očuvanja krajobraza postane jedno odtemeljnih polazištaza planiranje budućeg razvitka grada. Primijenjen je pristup interdisciplinarnog timskog rada u kojemu su se ravnopravno sagledavale prirodne i kulturne komponente koje su tijekom razvoja oblikovale krajobraze Zagreba. Treba naglasiti da se radi o jednoj od prvih studija ove vrste u Republici Hrvatskoj, s primijenjenom metodologijom karakterizacije krajobraza, prilagođenu specifičnostima istraživanog područja oblikovao i razvio autorski tim. Teoretska polazišta su međunarodne povelje te praktični primjeri projekata europskih zemalja s dužom tradicijom u prepoznavanju i zaštiti karaktera krajobraza.
Glavni cilji svrha studijejeprepoznavanje i ocjena karaktera krajobraza kako bi se razvitak grada temeljio na očuvanju krajobraznih obilježja i posebnosti. Cilj je ukazati na raznolikost i značaj prepoznatih tipova krajobraza te izraditi strateške smjernice kako bi se u okviru Strategije razvitka grada Zagreba, u okviru procesa planiranja i upravljanja te ostalih sektorskih aktivnosti osigurale metode za zaštitu njihovih posebnosti. Odgovarajućom zaštitom, upravljanjem i planiranjem zagrebačkih krajobraza može se doprinijeti povećanju kvalitete života u gradu. Osim vrednovanih i zaštićenih kulturnih i prirodnih vrijednosti, zagrebačko područje obiluje i svakodnevnim krajolicima, čije vrijednosti nisu prepoznate ni zaštićene, a uslijed velikih pritisaka razvoja ubrzano se mijenjaju i često nepovratno nestaju. S druge strane na perifernim zonama se zbog nedostatnih procedura i prostorno planskih alata stvaraju nove aglomeracije bez urbanih i krajobraznih kvaliteta.
Budući razvitak grada Zagreba trebao bi biti zasnivan na načelima očuvanja i unapređenja prepoznate krajobrazne raznolikosti kao važnog elementa njegova prostornog identiteta. Krajobrazna raznolikost grada Zagreba ujedno predstavlja veliko kulturno i prirodno bogatstvo čije posebnosti mogu biti od interesa i za razne oblike gospodarskog i turističkog korištenja.
O ciklusu urbanizam.zg
U nastavku programa urbanizam.zg u suradnji s Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj grada pozivamo vas da popratite ciklus razgovora o aktualnim temama urbanističkog planiranja, identitetu Grada i ulozi kreativnih industrija u stvaranju gradskog „branda“.
U procesu pripreme ZagrebPlana, strateškog razvojnog dokumenta za Grad Zagreb, tijekom 2010. godine provedena je opsežna analiza i ocjena aktualnog stanja u svim područjima života i djelovanja. Posebna je pažnja posvećena pitanjima prostornog razvoja Grada, s fokusom na nekoliko tema koje su, radi čestoga isticanja u stručnim krugovima i javnosti, ocijenjene presudnima za kvalitetu života i identitet Grada. Niz priznatih institucija i stručnjaka radio je na izradi tematskih studija o krajobrazu, stanovanju, gradskim projektima, o tematsko-problemskoj cjelini Donjega grada, ali i o prostornim i demografskim razvojnim tendencijama, identitetu i kulturnom proizvodu grada. Cilj ciklusa nije samo prezentacija izrađenih studija koje precizno utvrđuju aktualno stanje, nego stručni dijalog/anketiranje struke o temama, u cilju dobivanja odgovora na pitanja: Je li se dosadašnja praksa pokazala uspješnom? Koje je zaštitne mehanizme i smjernice potrebno ugraditi u novu generaciju planova? Koji bi model rješenja bio najprihvatljiviji? Očekivani rezultat svakog razgovora su zaključci rasprave i odgovora iz upitnika, kao podloga za buduća promišljanja i planiranja.Vidi teme razgovora.
Društvo
