Intervju

Silvije Novak, 3LHD: Hrabri investitori prepoznaju hrvatsku inovativnost

Autor/izvor: Lara Bagar / Glas Istre 26/07/2011

"Koliko god hotel bio velik, on je rezultat okrupnjenog i kontroliranog kapitala. Za 20-30 godina, kada hotel vrati uloženo, može se srušiti i prostor se može prenamijeniti. Kod parcelacije i vrlo često stihijske izgradnje, gdje iz godine u godinu u provedbenim planovima pojedini načelnici općina dodaju još nekoliko parcela, događaju se katastrofalne posljedice za prostor. " Razgovor je objavljen u Zoomu, subotnjem prilogu Glasa Istre, 9. srpnja 2011, a na web stranicama DAZ-a preneseno ljubaznošću njegova uredništva.

Luksuz počinje tamo gdje prestaje potreba, ili, kako je to rekla Coco Chanel, luksuz počinje tamo gdje prestaje vulgarnost. Pitanje vulgarnosti može se nadovezati na hiperprodukciju, masovnu proizvodnju bez identiteta koja čini vrh oštrice nemilosrdnog konzumerizma. I opet se vraćamo na luksuz koji danas postaje gotovo eskapistička potreba za lijepim, originalnim, dizajniranim. I obrće se premisa s početka teksta – luksuz postaje potreba bez ikakvih elitističkih konotacija. Potreba za lijepim postaje društvena potraga koja se u popularnoj sociološkoj i kulturološkoj dijalektici možda najlakše iščitava u dvama područjima koja se prožimaju – arhitekturi i turizmu. Tako su luksuzni hoteli nastali u suradnji s poznatim dizajnerima već godinama pravi turistički hit u svijetu. Napokon je ovaj trend pretvaranja hotelskog smještaja u oazu dizajniranog interijera stigao i u Hrvatsku. Maistrin hotel Lone u Rovinju prvi je dizajn-hotel s pet zvjezdica u nas, a nastao je u suradnji s brojnim dizajnerskim imenima, i to 100 posto made in Croatia. O hotelu Lone, arhitekturi, dizajnu, Istri… razgovaramo s arhitektom Silvijem Novakom, članom poznatog zagrebačkog arhitektonskog studija 3LHD, koji potpisuje projekt hotela. Razgovaramo u prostranom hotelskom atriju koji izgleda poput futurističkog trga, zavaljeni u fotelje hrvatskih produkt-dizajnera Numena, a pred kraj nam se pridružuje još jedna 3LHD-ovka Tanja Grozdanić.

snimio: Saša MILJEVIĆ

- Hotel Lone je u hrvatskoj turističkoj arhitekturi svojevrsni pionirski pothvat. Što vas je inspiriralo u osmišljavanju prvog dizajn-hotela u nas? Za svaku je pohvalu vaš angažman hrvatskih dizajnerskih snaga. Možemo kazati da je ovo svojevrsni eksponat hrvatskog dizajna?

- Inspirirani smo bili arhitekturom koju smo gledali i iskusili u vlastitoj edukaciji. Sedamdesete godine su vremena u kojima su radili izvrsni arhitekti i suradivali s vrhunskim hrvatskim umjetnicima u izgradnji hotelske arhitekture na Jadranu. U 90-im godinama je došlo do potpune devastacije tih hotela, nisu niti obnavljani niti rekonstruirani u duhu i kvaliteti koja je bila na svjetskoj razini tih godina kada su gradeni. Na neki način, ovo je remake tog cijelog procesa i načina rada. Hotel Lone se nalazi u okruženju hotela Eden, koji je 70-ih godina bio zaista vrhunski. Proučavajući Eden shvatili smo što je on značio u ono vrijeme, ne samo u arhitektonskom smislu, već i u sociološkom i turističkom.

- “Y” tlocrt je izašao iz studije terena i potrebe da što više soba ima kvalitetan pogled. Sve sobe koje nemaju pogled na more imaju pogled na prekrasnu šumu Monte Mulini, koja je i najveća vrijednost ovog lokaliteta. Forma fasade hotela koja se sužava prema gore posljedica je istraživanja kako ju učiniti što više utopljenom i sraslom s okolišem. No glavna tema interijera je uvlačenje okruženja u unutrašnjost. Iz tog razloga u interijer smo uveli razne refl ektivne plohe, kako na stropu tako i na zidovima, da bismo zelenilo maksimalno uvukli u interijer. I naravno, konačna forma interijera rezultirala je velikim centralnim višeetažnim lobijem koji omogućava ugodan i raznolik boravak gostima u svako doba godine.

Hotel ima veliku kongresnu dvoranu sa 600 mjesta i pomoćne dvorane da bi i izvan sezone mogao funkcionirati kao kongresni centar. Smisao hotela je da se ljudi osjećaju ugodno i u njegovu eksterijeru i u interijeru, pa su u tu svrhu osmišljeni razni sadržaji: restorani na tri etaže, barovi, noćni klub, dječji klub, kongresni centar, veliki wellness centar... i svi oni gravitiraju tom višeetažnom lobiju kroz koji je na taj način ostvareno dinamično kretanje.

Kolaboracija arhitekata, dizajnera i umjetnika

- Hrvatski dizajn prisutan je u čitavom hotelu. Namještaj je Numenov, tkanine su izradile I-Gle...

- Hotel smo, kao što sam rekao, radili poučeni iskustvom generacije 70-ih godina i vrlo uspješne kolaboracije arhitekata, produkt-dizajnera i umjetnika. To nije funkcioniralo po principu ”sad je hotel gotov pa ćemo izabrati slike”, već su svi ti ljudi sudjelovali u procesu projektiranja i stvaranja. Još u fazi projektiranja interijera uključili smo Numen, grupu produkt-dizajnera koja se bavi dizajniranjem namještaja. Zatim modne dizajnerice I-Gle, koje su nam pomagale u odabiru tkanina, a kasnije ih je investitor angažirao i za uniforme osoblja hotela. Tu su još dva umjetnika – Ivana Franke, autorica skulpture Room for running ghosts u lobiju hotela, te Silvio Vujičić, autor instalacije In the hanging garden no one speaks, odnosno zelenog zida, svojevrsnog bio-stroja sa živim biljkama i samoodrživim sustavom navodnjavanja. Silvio je autor i serije grafika na tekstilu koje se nalaze u svim sobama, a rezultat su istraživanja fresaka u istarskim crkvicama iz 14. i 15. stoljeća, te su inspirirane ornamentima s ruha svetaca koje je tamo pronašao. Studio Kappo je radio krajobraz, a Studio 92 wellness. Agencija Bruketa & Žinić angažirana je za kompletni vizualni identitet hotela. Sve skupa smo povezali s našom arhitekturom i dobili to što vidite.

- Možda je ova primjer ulio nade hrvatskim arhitektima i dizajnerima  koji traže svoje mjesto na tržištu?

- Naše je mišljenje da hrvatski turizam ima veliku krizu identiteta. Puno je toga adaptirano i investirano. Strani kapital je sa sobom često donio i strane projektante upitnog kredibiliteta koji su služili svojim investitorima. Jedan od najtužnijih primjera je rekonstrukcija Excelsiora i Argentine u Dubrovniku. U Hrvatskoj danas postoji scena arhitekture i dizajna koja je, usporedujući je sa zemljama u široj regiji, izuzetno konkurentna. Nadamo se da će i ostali investitori biti hrabri upotrijebiti hrvatsku kreativnost i angažirati ljude koji na taj problem gledaju s puno više entuzijazma i spremni su stvoriti novu dodanu vrijednost.

- Dakle, ovo bi mogao biti i mali muzej hrvatskog dizajna, ali u muzeju se ne živi, zar ne?

- Nije cilj bio dobiti muzej, već pokazati kako arhitektura, dizajn i umjetnost itekako pripadaju utilitarnom prostoru koji može dobro živjeti s turistima bez optere_enja da “razumiju”izloženu umjetnost.

- Često se dizajnu spočitava da je funkcionalnost podredena estetici, te da tu ispašta utilitarnost. Je li takav slučaj i s ovim hotelom?

- Dobar dizajn je i funkcionalan dizajn, utilitarnost nije upitna.

- Kažu da ljudi čine prostor. Je li tako i s dizajnerskim hotelima ili je dizajniran prostor dovoljan sam sebi?

- Naravno, osje_aj da se čovjek u prostoru dobro osje_a je važan, ali sam po sebi nije dovoljan.  Ono što u konačnosti defi nira cjelokupni proizvod su sadržaji i usluga.

- Koja je ciljana publika hotela Lone?

- Projektni zadatak investitora je bio da se Maistra sa svojim novim hotelima želi obratiti individualnom gostu. Oni su izgradnjom hotela Monte Mulini i Lone jasno pokazali da je to strateška odluka, što je puno zahtjevniji posao nego onaj na kojem je istarski turizam baziran. Regija je velika i Istra je destinacija koja ima potencijal i dovoljno sadržaja da aktivira turizam kroz cijelu godinu.

Legalizacija divlje gradnje korak unazad

- Hotel Lone obraća se individualnom gostu, s druge strane u Istri postoji trend apartmanizacije, sporan je i projekt Brijuni rivijera”. Udruženje hrvatskih arhitekata poslalo je nedavno priopćenje Istarskoj županiji u kojem navodi da je ugovor o “Brijuni rivijeri” neprihvatljiv, na što je župan Ivan Jakovčić odgovorio da je to politika, a ne struka i time odbio uopće razmatrati mišljenje krovne organizacije hrvatskih arhitekata. Vaš komentar kao člana te organizacije?

- Urbanističko planiranje je društveno odgovorna disciplina koja obuhvaća više struka iz raznih područja. Ovisno o suradnji s politikom, može biti brže ili sporije provedeno. Projekt “Brijuni Rivijera” je već godinama prisutan u medijima. U kojoj je trenutno fazi, nismo detaljno upućeni. Projekti takve vrste su od izuzetnog značaja za zajednicu i buduće generacije te mogu imati ogromne posljedice na prostor i ljude. Kod takvih ambicioznih planova često se zaboravlja ozbiljno povesti računa tko _e tamo raditi i postoji li osnova za ozbiljnu migraciju, te je pitanje koliko je masovni turizam potreban i održiv. Trendovi u turizmu se strahovito mijenjaju, sve je on line.

- Jesu li prošla vremena masovnog turizma?

- Nije samo o tome riječ. Prilikom planiranja prostora treba voditi računa o budućim generacijama i legitimno je rezervirati ga za budući razvoj koji u ovom trenutku ne treba biti defi niran. Velika migracija stanovništva, odnosno radne snage u turizmu ima veliki utjecaj na identitet, pogotovo u sredinama poput Istre, gdje je genius loci u smislu povijesne i kulturne baštine zapravo okosnica razvoja turizma, a pogotovo onog cjelogodišnjeg kojemu težimo. Multikulturalnost i različitost je izuzetno dobrodošla za progres sredine. No, potrebno je dugoročno planiranje. Vratimo se na našu struku, naš je stav da je izgradnja hotela i većih sustava puno manje zlo nego parcelacija, koja vodi u apartmanizaciju.

- Zašto?

- Koliko god hotel bio velik, on je rezultat okrupnjenog i kontroliranogkapitala. Primjerice, za 20-30 godina, kada hotel vrati uloženo, može se srušiti i prostor se može ponovno prenamijeniti te planirati nove sadržaje prema novim potrebama. Nemojmo zaboraviti da je hotel Lone sagraden na parceli dotrajalog hotela Montauro. Kod parcelacije i vrlo često stihijske izgradnje, gdje iz godine u godinu u provedbenim planovima pojedini načelnici općina dodaju još nekoliko parcela, te u trenutno aktualnoj temi T2 zone koja ima intenciju postati zona apartmanizacije, događaju se katastrofalne posljedice za prostor. Koliko god na početku to izgledalo pitomije s kućicama sakrivenim u zelenilu, u odnosu na hotel, jednom kad napravite “sprawl”, koji uključuje izgradnju kompletne infrastrukture, to ostaje u prostoru zauvijek.  Na tu temu se još veže i druga aktualna tema legalizacije divlje gradnje, što je ozbiljan civilizacijski korak unazad.

- Koliko vi kao arhitekti imate društvenu odgovornost?

- Arhitektura je apsolutno društveno odgovorna disciplina. 3LHD je ured koji se bavi prostornim studijama i konceptima razvoja prostora. Ukoliko nas angažiraju u fazi planiranja prostora ili prilikom definiranja koncepta pojedine gradevine, suodgovornost je utoliko veća. Naša prostorna studija razvoja općine Bale je jedan od takvih projekata.

snimio: Saša MILJEVIĆ

Studija razvoja općine Bale

- U vašoj studiji razvoja Bala na cijeloj ste obali predvidjeli samo turizam - golf terene, hotele, wellness centar u austrougarskoj tvrdavi s bazenima u nekadašnjim topovskim gnijezdima. Koliko je opasno bazirati gospodarski razvoj cijele općine na samo jednoj djelatnosti, i to turističkoj? Kolikoje moguće na priobalju zamisliti neki drugačiji razvoj?

- To nije točno. Koncept razvoja općine Bale bazira se na razvoju poljoprivrede, stancija i turizma. Studija razvoja nije napravljena za nešto što se u cijelosti mora dogoditi sutra. Najvažnije što je zacrtano u tim planovima je defi nicija onoga što ne želimo da op_ina postane. Jedna od najvažnijih odluka u toj lanskoj dokumentaciji bila je da se izbriše županijska cesta koja povezuje Barbarigu i San Polo - Colone da se ne bi dogodila prometnica koja ide paralelno s obalom i dijeli prostor na ispred i iza nje. To smatramo velikim uspjehom jer izgradnja prometnice takvog tipa za budućnost može imati katastrofalne posljedice.Teritorij priobalja zamišljen je tako da se do svih sadržaja pristupa iz unutrašnjosti, okomito na obalu. Svi sadržaji na obali u zoni od 800 metara regeneriraju zatečenu baštinu i nisu namijenjeni smještaju, već svim ostalim sadržajima koji služe onima koji taj prostor koriste, pa bili to i turisti. Sva hotelska izgradnja planirana je na 800 metara od obale upravo da bi taj teritorij ispred bio dostupan svakome i poticao ga na korištenje tijekom cijele godine.

- U odnosu na svoje investitore, naručitelje, koliko ste slobodni u radu kao arhitekti?

- Nastojimo se ne upuštati u projekte u kojima ne postoji razumijevanje između arhitekta i investitora. U slučaju hotela Lone imali smo veliku podršku investitora koji je tražio od nas drugačiji turistički proizvod. Mislimo da je u turističkom menadžmentu hotelska arhitektura u potpunom raskoraku sa suvremenim svjetskim kretanjima u arhitekturi i vrlo rijetko ćete naći investitora koji je spreman na takav iskorak.

- Na simpoziju Prepoznavanje prakse bili ste gotovo jedini sudionik stariji od 40 godina. Gdje vidite budućnost arhitektonske prakse i što biste poručili mladim arhitektima?

- Nemam puno što za reći, minuli rad. Nas smo četvero partnera prije15 godina počeli iz studentske klupei sve smo uspjehe postigli ogromnom upornošću, iza svakog projekta stoji nevjerojatno velika satnica kojoj se svaki put ispočetka čudimo, te se još uvijek prema svakom novom projektu odnosimo kao da nam je prvi. Tim 3LHD-a danas čini 30 ljudi te u tom smislu ističem da hotel Lone nisu nacrtali Silvije i Tanja, već  iza tog posla stoji cijeli tim arhitekata i suradnika. Gotovo 50 inženjera projektiralo je hotel Lone.

više o hotelu Lone pogledajte na http://studio3lhd.hr/hr/projekti/hotel-lone/galerija/selekcija/ i pročitajte na web stranicama magazina Agenda /o odvažnim narativima iz menadžmenta dizajna, PR, dizajna i srodnih kreativnih industrija/  http://www.magazine-agenda.com/#/3lhd-i-lone-prvi-design-hotel-u-hrvatskoj

DAZ

Program rada + članarine za 2020.

20/02/2020

Donosimo program rada DAZ-a te zahvaljujemo svim članovima koji plaćanjem članarina podupiru djelovanje DAZ-a kroz programe, sekcije i natječaja. Pozivamo Vas na uplatu članarine za 2020. godinu.

Rezultati

Ambulanta Špansko

17/01/2020

Projektni natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja za NOVI OBJEKT DOMA ZDRAVLJA ZAGREB ZAPAD – AMBULANTA ŠPANSKO.

Rezultati

Bazen Dubrava

09/12/2019

Projektni natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističko rješenja bazen Dubrava - rezultati








Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: