Prostorno planiranje

Savjetovanja o Nacrtu prijedloga Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske

Autor/izvor: DAZ / mgipu 30/06/2015

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u sklopu provedbe savjetovanja o Nacrtu prijedloga Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske nastavlja s aktivnostima upoznavanja zainteresirane javnosti s dokumentom koji će usmjeravati prostorni razvoj cjelokupnog teritorija države do 2030. i sa stručnim raspravama. Nakon Splita i Rijeke, slijedi predstavljanje u Zagrebu koje će se održati 1. srpnja 2015. s početkom u 11.00 sati u Zagrebu, na adresi: Lauba, Baruna Filipovića 23a.

Odabir Laube - kuće za ljude i umjetnost za javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga dokumenta nije slučajan. Svaka od lokacija savjetovanja predstavila je dio priče o kojoj govori nova Strategija – onaj o napuštenim i zapuštenim zgradama i površinama u našim gradovima kojima bismo se trebali vratiti prije nego što posegnemo za novim, neizgrađenim prostorima. Pozivom na javno savjetovanje u Domu mladih u Splitu i prostoru Ex-Bernardi u Rijeci željelo se dati potporu promišljanjima budućeg održivog korištenja prostora koji nikad nisu dovršeni ili su izgubili namjenu. Lauba predstavlja primjer uspješne obnove i novog korištenja kulturnog dobra smještenog u nekadašnjem vojnom kompleksu, izvan glavnih gradskih tokova, do obnove uglavnom nepoznatog široj javnosti. Danas je uspješan spoj javnog/kulturnog i poslovnog sadržaja koji podržava i različite oblike društvene interakcije.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja zajedno sa Hrvatskim zavodom za prostorni razvoj izradilo je dokument koji će usmjeravati prostorni razvoj cjelokupnog teritorija države do 2030. Ovo je prvi dokument strateške razine nakon 18 godina. Trenutno važeća  Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske usvojena je 1997.

Predložena Strategija promišlja nove pristupe daljnjoj afirmaciji temeljnih, identitetskih vrijednosti hrvatskog prostora s posebnim naglaskom na kriterije i modele njegovog održivog korištenja u cilju općeg razvoja Hrvatske.

Nova Strategija uzima u obzir niz resornih strategija i drugih razvojnih dokumenata s posrednim ili neposrednim utjecajem na prostor. U odnosu na Strategiju iz 1997. izmijenio se i međunarodni kontekst. Republika Hrvatska prešla je put od mlade države koja gradi vlastiti sustav prostornog uređenja do članice Europske unije, s pravima i obvezama koje iz tog statusa proizlaze. Uzeti su u obzir i dokumenti Europske unije kojima se usmjerava razvoj pojedinih prostornih sustava kao i znatna financijska sredstva EU fondova koje je moguće koristiti za potrebe prostornog razvoja.

Kao najveći izazovi u budućem prostornom planiranju Hrvatske nameću se: negativna demografska kretanja, neuravnotežen razvoj urbanih i ruralnih sredina te sve češće dramatične posljedice klimatskih promjena. Promijenjenu demografsku sliku karakterizira pad ukupnog broja stanovnika, neprekidna prirodna depopulacija, pojačano starenje, disbalansi u dobnoj strukturi stanovništva i povećanje migracija u inozemstvo. U urbanom sustavu Hrvatske ističu se četiri urbane aglomeracije; Zagreb, Split, Osijek i Rijeka, prevladavaju mali gradovi, a nedostaju gradovi srednje veličine. Ruralni prostor Hrvatske karakteriziraju negativni demografski, gospodarski i opći razvojni trendovi. U Hrvatskoj, kao i u Europi, jedan od najvažnijih zajedničkih izazova ruralnih područja jest njihov nedovoljni kapacitet za stvaranje visokokvalitetnih i dugoročno održivih radnih mjesta u čemu zaostaju za urbanim područjima. Utjecaj klimatskih promjena na sve ljudske aktivnosti već je duže vrijeme nezaobilazno pitanje i za stručna i politička tijela prilikom donošenja odluka o budućem prostornom razvoju. Potencijalna rješenja imaju dva predznaka; jednima se nastoji spriječiti odnosno umanjiti negativne posljedice a drugima se nastojimo prilagoditi trenutnoj situaciji na koju ne možemo utjecati.

Hrvatska je prema točnim satelitskim podacima izgrađena oko 6,5 posto, u što je uključena i prometna i ostala infrastruktura izvan naselja. Izrazito veliki prostorni potencijal i bogatu biološku i krajobraznu raznolikost koje smo baštinili moramo i dalje čuvati od neprimjerenih intervencija koja neminovno umanjuju vrijednost prostora i kvalitetu života te nanose trajnu štetu okolišu i prirodi.  Strategija naglašava potrebu razboritog korištenja prostora potičući unapređivanje kvalitete već korištenog. Urbanom preobrazbom napuštenim prostorima, kakve nalazimo u gotovo svim hrvatskim gradovima, daje se nova namjena i mijenja se zatečeno tkivo. Na mjestu napuštenih ili zastarjelih industrijskih kompleksa i tvorničkih pogona mogu se planirati novi javni sadržaji, neka druga gospodarska aktivnost, smještajni kapaciteti i turistička infrastruktura, stanovanje itd. Nova kvaliteta prostora može se postići i urbanom sanacijom koja podrazumijeva bolje uređenje postojećih prostora, kvalitetnija infrastrukturna rješenja, bolju opremljenost javnim sadržajima i zelenim površinama,  nova oblikovna rješenja, itd.

Strategija se posebno bavi pitanjima ublažavanja negativnih demografskih procesa u ruralnom prostoru, ističe važnost  unapređenja urbano-ruralnih poveznica što obuhvaća bolju povezanost u prometnom, gospodarskom, kulturnom i svakom drugom smislu. Potiče prije svega srednje velike i male gradove na bolju interakciju i otvaranje prema okolnom ruralnom prostoru. Posebna je pozornost posvećena jačanju sposobnosti prilagodbe klimatskim promjenama, ali i dinamičnim društveno-ekonomskim promjenama te novim razvojnim tendencijama. Te promjene zahvaćaju sve sastavnice društva. Aktivna prilagodba uvjetima poslovanja podrazumijeva i prilagođavanje novim poduzetničkim  koncepcijama koje su u sve većoj mjeri okrenute poslovanju u digitalnom svijetu, a u fizičkom prostoru zahtijevaju nove tipove prostora podržane prostornim planovima (npr. coworking prostori – umrežavanje različitih profesionalaca u zajedničkom prostoru, klasteri, novi smještajni tipovi: difuzni hotel/ integralni hotel, ili novi koncepti mješovitog korištenja).

Zato je potrebno razvijati društvo koje će biti fleksibilno i spremno prihvaćati nove izazove, čemu i ova Strategija teži.

Nacrt prijedloga Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske predstavit će ministrica Anka Mrak-Taritaš i Irena Matković, ravnateljica Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj. U nastavku će se održati i javno izlaganje o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, o kojoj se provodi javna rasprava na temelju posebnih propisa. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja provodi savjetovanje o Nacrtu prijedloga Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske u razdoblju od 15. lipnja 2015. do 14. srpnja 2015.

Nacrt prijedloga možete preuzeti ovdje, a više informacija saznajte na stranicama Ministarstva.

izvor: mgipu

Rezultati

Ambulanta Špansko

17/01/2020

Projektni natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja za NOVI OBJEKT DOMA ZDRAVLJA ZAGREB ZAPAD – AMBULANTA ŠPANSKO.

Rezultati

Bazen Dubrava

09/12/2019

Projektni natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističko rješenja bazen Dubrava - rezultati

Rezultati

Tematski park "Hrvatska u malom"

09/12/2019

Objavljujemo rezultate natječaja za izradu rješenja Tematskog parka „Hrvatska u malom“








Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: