Arhitektura i naslijeđe
Novi ciklus programa Arhitektura i naslijeđe
Autor/izvor: DAZ 20/03/2014
Počinje 8. Ciklus programa Arhitektura i naslijeđe Dru&ˇtva arhitekata Zagreba, koji se ostvaruje u suradnji s Hrvatskim odborom ICOMOS-a na temu kulturnih dobara Svjetske baštine u Hrvatskoj. Očekuje nas pet cjelina predavanja, a počinjemo 20. ožujka u 18h u prostorima Društva s dva predavanja na temu „Prozori na povijesnim zgradama“ Mladena Perušića i Zlatana Šljivića.
ˇ
Tipologija povijesnih prozora od 18. do 20. stoljeća, Mladen Perušić dipl.ing.arh.
Prozori su konstituitivni dio arhitekture zgrade. U povijesnoj arhitekturi ovisno o namjeni, stambenoj, javnoj, sakralnoj, primjenjivani su različiti načini ispune otvora kako u oblikovanju tako i u materijalima. Na građevinama se često prema tipologiji oblikovanja i detaljima može ustanoviti i vrijeme izgradnje. Izložiti će se pregled shema i detalja oblikovanja prozora od 18. do polovine 20. stoljeća s pripadajućim okovima, dosadašnjih pristup konzervatora u izradi smjernica i primjeri obnova.


P(R)OZOR! / kako (p)ostati zelen i učinkovit, Zlatan Šljivić, dipl.ing.arh.
Prozor je iznimno i višestruko značajan element svake, a naročito povijesne fasade i zgrade u cjelini, pa stoga planiranje, projektiranje i izvedba zahvata njihove obnove zahtijeva osobitu pažnju. Cilj je zadržavanje i/ili unaprjeđenje zatečenih arhitektonskih vrijednosti, uz smisleno poboljšanje energetskih svojstava samog prozora i čitave zgrade, a prema načelima održivog građenja.
Kakva je situacija u Hrvatskoj i svijetu, koja pozitivna i negativna iskustva u obnovi povijesnih prozora zaslužuju našu pozornost? Kako prepoznati i izbjeći jednostranu, tupu i nepromišljenu energetsku učinkovitost, koja prelazi u svoju suprotnost i proizvodi dugoročno štetne posljedice? Kako i zašto izbjeći "plastifikaciju"? Možemo li, i kako, obnoviti prozore na povijesnim zgradama prema načelima održivog građenja, zadržati izvorne arhitektonske vrijednosti i ostvariti visoku razinu energetske učinkovitosti blisku standardu pasivne kuće?
Zato POZOR, PROZOR!
Više o novom ciklusu Arhitektura i naslijeđe pročitajte ovdje.
Zlatan Šljivić rođen je 1961. godine u Zagrebu, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. 1985. godine diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prve tri radne godine nakon diplome, provodi u Zagrebu, slijedećih osam u Beču, nakon čega se vraća u Zagreb, gdje i danas živi i radi. Održivom i energetski učinkovitom arhitekturom bavi se zadnjih tridesetak godina, od 1998. član je Hrvatske komore arhitekata (i inženjera u graditeljstvu), 2007. osniva studio za održivu Arhitekturu d.o.o., a 2012. dodatno se usavršava na TU Graz (EU/PHI program edukacije projektanata pasivnih kuća).