Intervju

Intervju s Željkom Jurković, novom predsjednicom Hrvatske komore arhitekata

Autor/izvor: DAZ / HKA 07/08/2015

Na nedavno održanim izborima za tijela Hrvatske komore arhitekata Željka Jurković izabrana je novom predsjednicom Komore. Željka Jurković i do sada je bila članica Upravnog odbora Komore te je samim tim upoznata s njezinim radom

Gđo Jurković, primite čestitke na izboru. Za početak, možete li reći nešto o sebi? Gdje ste doktorirali i s kojom temom? Gdje danas radite? Gdje ste stjecali iskustvo?

Hvala na čestitkama! Koristim ovu priliku da još jednom čestitam svim ovlaštenim arhitektima koji su izabrani u tijela Komore i u Vijeća Područnih odbora Komore. Čeka nas naporan i zahtjevan zajednički rad kako bismo u slijedećem razdoblju poboljšali ekonomski i društveni položaj arhitekture kao djelatnosti od javnog značaja i arhitekata kao školovanih profesionalaca koji jedini imaju stručne kompetencije za bavljenje arhitekturom.

Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu diplomirala sam 1993. godine, a prije toga osnovnu i srednju školu završila sam u Županji gdje i danas živi moja obitelj. Već više od 20 godina živim i radim u Osijeku, a promijenila sam nekoliko radnih mjesta: od projektanta i vlasnika projektnog biroa, rada u gradskoj upravi na poslovima urbanističkog i arhitektonskog oblikovanja grada Osijeka, a osam godina bila sam pomoćnica pročelnika Županijskog Zavoda za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije. Sada radim na Građevinskom fakultetu Osijek kao predavač na preddiplomskom stručnom studiju gdje izvodim nastavu iz predmeta Elementi visokogradnje, Prostorno planiranje te Zgradarstvo i završni radovi.

Iskustvo stečeno na različitim radnim mjestima smatram osobnim kapitalom jer je  formiralo sveobuhvatnost promišljanja i shvaćanja čime se sve arhitektura bavi, na koji način upravljati reguliranom profesijom kao što je arhitektonska te kako utjecati na one koji utvrđuju zakonski i podzakonski okvir bavljenja arhitekturom, a to je državna, regionalna i lokalna vlast.

Vezano uz doktorat, moram Vas ispraviti: nisam doktorirala. Još uvijek sam doktorant na Doktorskom studiju Arhitektura na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, položila sam sve ispite, ali nisam još doktorirala.

Kako vidite sebe kao novu predsjednicu Komore? Hoćete li uvesti neke značajne promjene u percepciji Komore?

Ako mislite na to kako Komoru percipiraju njezini članovi mogu reći da će biti određenih promjena, npr. u smislu češće komunikacije sa članstvom kako bi ovlašteni arhitekti dobili redovit i cjelovit uvid u brojne aktivnosti koje Komora radi. Te aktivnosti su primarno usmjerene na izvršavanje zakonskih obaveza zbog kojih su inženjerske komore i osnovane i na to da se što više pomogne članovima u svakodnevnoj praksi, dodatnom educiranju, raznim stručnim aktivnostima i sl. Planiramo pokrenuti godišnje održavanje Dana ovlaštenih arhitekata gdje bismo interno, unutar struke, raspravljali o najvažnijim problemima profesionalnog djelovanja. Vjerujem da ćemo uvesti i „virtualno“ komuniciranje bez kojeg se danas ne može kao što je Facebook i Twitter. Mislim da je možda Vaše pitanje trebalo glasiti: što napraviti kako bi se percepcija arhitekture i arhitekata u društvu poboljšala? Tu moramo jače medijski djelovati, isticati da je arhitektura dio kulture, dio nacionalnog identiteta i samim tim djelatnost od općeg javnog interesa kojoj je društvena zajednica dala zadatak da se brine o prostoru. Upravo to jeste misija arhitekta: brinuti se za kvalitetu, a ne samo za kvantitetu izgrađenog okoliša. Na žalost, u promijenjenom društvenom i gospodarskom kontekstu, u promijenjenom zakonodavnom okviru, posebno u zadnjih nekoliko godina, arhitekti se često percipiraju kao osobe koje rade „papire“, koje investitoru i vlastima „kompliciraju“ život i sl. To je jedna od fundamentalnih strateških zadaća svih nas u slijedećem razdoblju: poboljšati socijalni i društveni status arhitekta, zaštititi profesiju arhitekta i djelatnost arhitekture.

Možete li se osvrnuti na to kako vidite dosadašnji rad Komore. Bili ste aktivni u njenom radu posljednjih godina. Bili ste aktivni u donošenju Pravilnika o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza? Jeste li zadovoljni s postignutim?

Protekle tri godine koliko sam bila članica Upravnog odbora bilo je teško, često frustrirajuće raditi i žao mi je što rezultati našeg rada nisu proporcionalni uloženom trudu i energiji. Prvenstveno se to odnosi na pitanje regulative gdje je zakonodavac u zakone ugrađivao odredbe za koje je Komora jasno rekla NE. Tu mislim i na nedavno doneseni Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje gdje je saborski odbor SDP-a dao amandman u smislu da glavni projektant za zgrade može biti jedino ovlašteni arhitekt, što su podržali i HDZ i HDSSB. No, kao što znate, neposredno pred glasanje SDP je povukao vlastiti amandman. U takvom političkom okruženju živimo, u takvom političkom okruženju se donose zakoni koji reguliraju ono što mi arhitekti radimo. No, usprkos proteklih 6 godina krize koju i danas proživljava arhitektonska struka, moramo se okrenuti budućnosti i moramo izaći iz pesimizma. Jednostavno: moramo se prilagoditi djelovanju u novim okolnostima, moramo „osvojiti“ nova područja rada koja se otvaraju unutar matične discipline arhitekture, kao što je provođenje stručnog nadzora nad zgradama za koje nije potrebna revizija projekta konstrukcije, kao što su poslovi upravljanja projektom gradnje, tj. poslovi vođenja projekata, poslovi voditelja građenja, poslovi vezani uz energetsku učinkovitost i sl.        

Što se tiče novog Pravilnika o natječajima iznimno sam zadovoljna njegovom primjenom. Intencija Komore je bila, a to se kroz provođenje Pravilnika i ostvaruje, provođenje natječaja utvrditi i ustrojiti kao upravljanu stručnu profesionalnu djelatnost. 

Prošli mjesec je raspisana javna nabava za cjelokupnu dokumentaciju potrebnu za izgradnju škole za djecu s posebnim potrebama u Slavonskom Brodu, gdje je jedini kriterij bio najniža cijena. Jedan geodetski ured iz Rijeke dobio je ovaj natječaj s ukupnom cijenom od cca 5 E/m2 za idejni, glavni i izvedbeni projekt, uključivo geodezija. Imamo li ikakve metode za borbu protiv ovakvih slučajeva?

Važeći Zakon o javnoj nabavi pozna kriterij kvalitete kao način odabira, no naši javni naručitelji ga u pravilu ne primjenjuju. Za ovaj konkretni slučaj ne znam, istražiti ćemo o čemu se radi, ali ako je to tako kako navodite, to je skandalozno. I protekle tri godine intenzivno smo se bavili javnim nabavama, a insistirati ćemo da se u novi zakon o javnoj nabavi uvede da je za odabir usluga iz područja arhitekture obavezan kriterij kvalitete, a ne najniže cijene. Također ćemo insistirati na pridržavanju Pravilnika o standardu usluga. Jedan od preduvjeta za konkuriranje kvalitetom, ne samo cijenom, sadržan je i u samoj struci koja bi trebala biti koherentnija, ne toliko atomizirana kao što je danas, a što je također rezultat krize i borbe za opstanak na tržištu.      

U svom programu ste najavili potrebu „resetiranja struke“. Možete li ukratko objasniti što nas očekuje?

Upravo ono što sam maloprije naglasila: „osvajanje“ onih područja rada koja nisu primarno vezana uz arhitektonsko projektiranje ili urbanističko planiranje. I europski pokazatelji su takvi da je manje projektiranja novih zgrada ili planiranja novih naselja, sve više se rade rekonstrukcije, urbane obnove i sl. Više se u budućnosti trebamo baviti nadzorom, poslovima upravljanja projektom, tj. svim onim što je više vezano uz menagement i građenje. Tu je i niz poslova vezanih uz energetsku učinkovitost i održivo građenje što nam je doista neposredna budućnost jer nas važeći propisi na to prisiljavaju. „Resetiranje struke“ znači i educiranje arhitekata za ovakvu vrstu poslova, odnosno prilagodbu nastavnih programa. „Resetiranje struke“ znači i prilagodbu rada na programskim alatima za projektiranje koji su u nekim zemljama članicama EU već obavezni ukoliko sudjelujete na javnim nabavama za usluge projektiranja. „Resetiranje struke“ znači i ono što je Selma Harrington naglasila na 4. Kongresu arhitekata u Osijeku: morate se baviti i utjecajem na politiku i političare jer oni donose odluke o arhitekturi.            

Najavili ste uključivanje članstva u mirovanju i umirovljenih članova u rad Komore. Na koji način mislite da bi se članovi mogli uključiti? Hoće li biti pojedinačno pozvani u rad pojedinih odbora, povjerenstava ili radnih grupa  ili je to otvoreni poziv za osmišljavanje i prijedlog novih programa?

I jedno i drugo. Već sam ranije pozvala sve ovlaštene arhitekte da se jave sa svojim prijedlozima, a pozivam ih i ovaj puta, bili aktivni ili u statusu mirovanja. Članovi Komore u mirovanju su ljudski i stručni kapital Komore kojeg moramo bolje iskoristiti jer se tu dijelom radi i o kolegama koji su u različitim državnim, regionalnim ili lokalnim upravama i s te pozicije sigurno mogu pomoći svojim znanjem i utjecajem. Osnovati ćemo one odbore koji će se baviti strateškim interesima Komore, a povjerenstva i radne grupe osnivati ćemo po potrebi, za konkretne zadatke.

U Vašem programu spominjete pomoć arhitektima u svakodnevnoj poslovnoj praksi? Što tu možemo očekivati? Možemo li očekivati neke programe koji će uključiti mlađe članstvo na aktivnije sudjelovanje u promicanju interesa struke?

Nastaviti ćemo raditi ono što je započeto u prethodnom mandatu: nakon tipskih ugovora planiramo izradu općih uvjeta za građevinsko-obrtničke radove. Kao i ove godine i naredne će Komora platiti za svoje članove web pristup bazi normi HZN, što iznosi 200.000,00 kn godišnje. Nastaviti ćemo sa stručnim i pravnim savjetovanjem ovlaštenih arhitekata. Provoditi ćemo i program stalnog stručnog usavršavanja ne samo zbog toga jer nas na to obvezuje Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje nego i zbog toga što smatramo da je obaveza arhitekta, kao istovremeno umjetnika i inženjera, da se u oba ta segmenta cjeloživotno obrazuju. 

Vjerujem da će se mlađi ovlašteni arhitekti u većem broju i intenzivnije uključivati u komorski rad. Osobno sam se u svom Područnom odboru Osijek dosta posvetila mlađim kolegama, a najčešći odgovor bio je da za komorski rad nemaju interesa ili nemaju vremena. No, ipak se nekoliko mlađih kolega i kolegica aktiviralo jer su shvatili da je to naš „ceh“, naša „branša“ i ako sami nećemo štititi i promicati svoje interese neće to nitko drugi učiniti. To je osnovno što trebaju shvatiti svi članovi Komore, a prvenstveno mlađi kolege jer je pred njima životna i strukovna budućnost. Šansu za uključivanje mlađih kolega u rad Komore vidim i kroz EU projekte. S obzirom da moramo iznaći i druge načine financiranja rada Komore, sudjelovanje u EU projektima je jedan od strateških interesa.

Uspjeh rada Komore ovisi u velikoj mjeri o aktivnoj participaciji članstva, odnosno o radu područnih odbora Komore, čiju ulogu u narednom periodu također planiramo ojačati.

 

U Zagrebu, 24.07.2015. 

razgovarala: Dalija Milonja

pripremile: Dalija Milonja, Maja Huljev Ton, Andrea Barac

Intervju je izvorno objavljen na stranici Hrvatske komore arhitekata

Rezultati

Gradska knjižnica Grada Zagreba - PAROMLIN

28/02/2019

Objavljujemo rezultat Natječaja GRADSKE KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA-PAROMLIN

Novosti

Program rada + članarine za 2019.

29/01/2019

Donosimo program rada DAZ-a te zahvaljujemo svim članovima koji plaćanjem članarina podupiru djelovanje DAZ-a kroz programe, sekcije i natječaja. Pozivamo Vas na uplatu članarine za 2019. godinu

Rezultati

Natječaj Dvorana za bacačke discipline Mladost

24/11/2018

Objavljujemo rezultat Natječaja za bacalište u sklopu Sportskog parka „Mladost“






Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: