Javni prostor

Inicijativa za osnivanje nagrade za doprinos javnom prostoru nazvane u čast Fedora Kritovca

Autor/izvor: Saša Šimpraga 06/06/2012

Saša Šimpraga (koji je također gostovao u DAZ-ovom tinelu) na svom blogu daje prijedlog o osnivanju nagrade za doprinos javnom prostoru, nazavane po arhitektu Fedoru Kritovcu, a koja bi se dodjeljivala za poseban uspjeh na polju aktivističkog, arhitektonskog, urbanističkog, publicističkog, vizualnog, izvedbenog, i drugog djelovanja u sferi javnog prostora.

Godine 2012. obilježava se prva godišnjica smrti Fedora Kritovca (Zagreb, 1938. – Zagreb, 2011.) arhitekta, urbanog sociologa, osebujnog zagovornika kulture prostora, aktivista, flanera i „čuvara Zagreba“ koji se istaknuo u širenju i unapređenju promišljanja, znanja i djelovanja na pitanjima javnog prostora, s osobitim naglaskom na Zagreb za koji je bio i sudbinski vezan. 

Još je prošle godine iznesena ideja da se upravo u njegovu čast oformi i nazove nova nagrada koja bi tematizirala javni prostor u svim njegovim kompleksnostima. Nagrada bi po svome profilu nadilazila, ali svakako uključivala i arhitekturu i urbanizam.

Nagrada za doprinos javnom prostoru „Fedor Kritovac“ dodjeljivala bi se na polju aktivističkog, arhitektonskog, urbanističkog, publicističkog, vizualnog, izvedbenog, i drugog djelovanja u sferi javnog prostora.

Nagrada bi fokusirala javni prostor kao temeljni socijalni prostor grada, a pokrivala ono što izmiče postojećim nagradama u pojedinim kategorijama.

Nagrada „Fedor Kritovac“ afirmirala bi one prostorne akcije, forme, intervencije ili izvedbe koje su kvalitetno - dugoročno ili privremeno - doprinijele javnom prostoru grada, ali i trajno podsjećala na osobu čije je djelovanje neodvojivo od Zagreba.

U prilog potrebe osnivanja predložene nagrade ide i činjenica da je danas javni prostor sve ugroženiji i da je uputno afirmirati one akcije/projekte/organizacije/pojedince koji se, s jedne strane, takvim uzurpacijama opiru, a s druge doprinose zajedničkom dobru i izgradnji fenomena grada.    

Predlaže se da nositelj Nagrade „Fedor Kritovac“ bude Društvo arhitekata Zagreba ili Udruženje hrvatskih arhitekata s obzirom da je Kritovac po temeljnom obrazovanju bio arhitekt.

Otvoreno ostaje pitanje da li bi nagrada pokrivala samo Zagreb ili bila na nacionalnoj razini, a o tome ovisi i koja bi od dvije navedene strukovne organizacije preuzela odgovornost za provedbu. 

S obzirom na širinu kao jednu od temeljnih Kritovčevih katakteristika, Nagrada za doprinos javnom prostoru „Fedor Kritovac“ bila bi interdisciplinarna u svom profilu, ali i prosudbenom sudu koji bi ju dodjeljivao.

Tako bi nositelji, partneri nagrade, osim arhitektonskih strukovnih organizacija, mogli biti i Hrvatsko sociološko društvo, Hrvatsko dizajnersko društvo, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, ULUPUH i Zelena akcija, većine kojih je Kritovac bio i aktivni član.

Suradnja na Nagradi ujedno bi promicala interdisciplinarnost kroz suradnju različitih organizacija koje se na različite načine i kutove gledanja bave javnim prostorom, te bi u tome smislu bila iskorak prema širem promišljanju i uopće podizanju kulture prostora čemu je i sam Kritovac dao izuzetni doprinos.  

Pod koordinacijom udruge nositeljice, svaka od navedenih organizacija partnera bi jednom godišnje delegirala svojega člana/icu žirija koji bi se sastojao od šest osoba.   

Predlaže se da ista osoba ne može biti član žirija dvije godine za redom. 

DAZ ili UHA bi jednom godišnje na svojim internetskim stranicama raspisivali poziv za prijedloge za Nagradu FK, a predlagati bi mogla strukovna i druga udruženja, uključujući organizacije partnerice, te građani.

Otvorena ostaje i mogućnost sudjelovanja Grada Zagreba.

Nagrada FK sastojala bi se od plakete koja bi se uručivala na istoj ceremoniji na kojoj se proglašavaju i dodjeljuju godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata.

Predlaže se osnivanje radne skupine (npr. do tri člana/ice) koja bi preciznije definirala pravila nagrade koja bi se po prvi put mogla dodijeliti krajem 2012. godine. 

Inicijativa ujedno otvara pitanje institucionalnog pristupa koji je po svemu u suprotnosti s osobom Fedora Kritovca, no upravo je njegov doprinos Zagrebu i hrvatskoj kulturi obaveza čuvanja uspomene, što bi nagrada nazvana njemu u čast nedvojbeno afirmirala.

Saša Šimpraga, Zagreb javni prostor

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Arhitektonska kritika

Okrugli stol o zgradi Muzičke akademije u Zagrebu

20/09/2014

Patricija Kiš razgovarala je za Jutarnji list s arhitektima Sašom Randićem, Marijanom Hržićem i Marojem Mrduljašem. Prenosimo razgovor za okruglim stolom o nedavno završenoj zgradi Muzičke akademije u Zagrebu arhitekta Milana Šosteriča.

Retrospektiva

Julije Knifer: Bez kompromisa

16/09/2014

U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu u pripremi je prva retrospektivna izložba Julija Knifera (Osijek, 1924. – Pariz, 2004.), umjetnika koji je svojim nekonvencionalnim pristupom mediju slikarstva obilježio drugu polovicu 20. stoljeća. Otvorenje izložbe je 20. rujna 2014. u 19h.
 

Kulturna baština

Dani europske baštine 2014

12/09/2014

U sklopu Dana europske baštine koji se održavaju u nekoliko gradova Hrvatske od 18. rujna do 2. listopada, sudjeluje i Sekcija za arhitektonsko naslijeđe DAZ-a. Kolega Mladen Perušić će u sklopu Dana 22. rujna u 12h u Izložbenom paviljonu Botaničkog vrta održati predavanje na temu obnove povijesne arhitekture Botaničkog vrta u sklopu kojeg je predviđen i obilazak građevina i samog vrta.

Zadnji komentari

DAZ programi u 2014:



Partner:

Potpora:

  

 

Sponzori:

  

  

 Medijski partneri:

 

 



Pokrovitelji:

Potpora:

 

               

 

 

Medijski partneri:

 

Brončani sponzori:

 

  

 

Sponzori:

 



Pokrovitelji:

 

   

    

 

Potpora:

 

 

Partneri:

    

 

 

 

Sponzori:

 

  

    

 

    

 

Medijski partneri: