DZA 2012

Autori stambenih zgrada u Sopnici Jelkovec na Danima zagrebačke arhitekture

Autor/izvor: DAZ 23/05/2012

Od 29. svibnja do 02. lipnja 2012. održavaju se drugi Dani zagrebačke arhitekture s temom stambene arhitekture u 21. stoljeću. Program donosi tri dana predavanja i okruglih stolova u prostorima DAZ-a i na Arhitektonskom fakultetu, središnju svečanost i prezentacije autora pojedinih građevina u Gliptoteci te obilazak autobusima uz stručno vodstvo. Predstavljamo vam autore stambenih zgrada u naselju Sopnica Jelkovec koji će svoje realizacije predstaviti u srijedu 30.05.2012.

Za sudjelovanje na Danima zagrebačke arhitkekture potrebno je unaprijed se predbilježiti i poslati svoju prijavu na e-mail: sanja.bezuh@d-a-z.hr do 28.05.2012. do 16:00 sati.

Prijava mora sadržavati: ime i prezime, naziv i OIB tvrtke ili organizacije, događanje i dan na koji se prijavljujete, broj telefona i e-mail adresu.

Prijave je potrebno poslati za sva događanja na kojima želite sudjelovati jer je broj mjesta ograničen!

Kotizacija za obilazak autobusom u subotu 02.06.2012. iznosi 100 kn, a ulaz na ostala događanja u sklopu Dana zagrebačke arhitekture je slobodan.

Sudjelovanje na Danima zagrebačke arhitekture uvršteno je u sustav Stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekture.

Sudjelovanje se boduje po danima:
utorak, 29.05.2012. predavanja i diskusija - 2 boda
srijeda 30.05.2012. radionica, predavanja i okrugli stol - 8 bodova
četvrtak 31.05.2012. radionica, predavanja i okrugli stol - 8 bodova
petak 01.06.2012. prezentacije i svečano otvorenje - 1 bod
subota 02.06.2012. - sudionici obilaska objekata uz stručno vodstvo mogu ostvariti još 2 boda kao individualni SSU

Program (klikom na poveznicu otvara se program u novom prozoru)

Više o Danima zagrebačke arhitekture saznajte ovdje.

Predstavili smo autore Antologijskog arhitektonskog vodiča Zagreb, Zlatka Karača i Alena Žunića, te Tihomira Jukića koji će održati predavanje u utorak 29.05.2012. u DAZ-u o stambenim naseljima i stanovanju u Zagrebu. (više...).  U petak 01.06.2012. u Gliptoteci se održava svečano otvorenje uz prezentacije autora stambenih građevina, od kojih smo već predstavili autore Ban centra, Svebora Andrijevića, Otta Barića i Senku Dombi, autora zgrade u Tuškanovoj, Nenada Kondžu. (više...), zatim Igora Franića, autora zgrade na Novoj cesti i Dva arhitekta - Tomislava Ćurkovića i Zorana Zidarića, autore zgrada u Babonićevoj ulici (više...) i Hrvoja Njirića i Vladimira Kasuna (više...), te Studio BiF i Urbane tehnike (više...)

U nastavku saznajte više o autorima stambenih zgrada u naselju Sopnica Jelkovec.

Sopnica Jelkovec
Autori: Kristina Careva i Azra Suljić



Kristina Careva, ovl.arh. diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 2002. U ASK atelieru radi od 2002., a od 2004. na AF-u, na kojem 2007. upisuje Doktorski znanstveni studij „Arhitektura“. Sudjeluje na više međunarodnih škola, konferencija i izložaba kao i urbanističko-arhitektonskih natječaja na kojima osvaja 8 nagrada i 4 otkupa. Jedan je od autora projekta Akupunktura grada.



Azra Suljić,
d.i.a, rođena je 1970. u Zagrebu. Diplomirala je 1995. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno je apsolvent Poslijediplomskog znanstvenog studija 'Graditeljsko naslijeđe', također na AF-u Zagrebu, gdje je od 1995. do 1998.  bila zaposlena na Zavodu za urbanizam. Od 1998. partner u arhitektonskom uredu ASK atelier. Članica Izvršnog odbora Društva arhitektata Zagreba 2009-2011. Sudjelovala je  na značajnom broju konferencija, izložbi kao i urbanističko-arhitektonskih natječaja na kojima osvaja 9 nagrada i 3 otkupa.

Sopnica Jelkovec, objekt SB14
Autori: Andreja Ilijanić i Dragana Milenković



Andreja Ilijanić rođena 1967. u Karlovcu; diplomirala 1991. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; dobitnica Rektorove nagrade; od 1995-2004 radi kao voditelj projekata u projektnim biroima Indokonzalting i ABVD, 2004. godine osniva Ured ovlaštene arhitektice, a od 2003 . godine radi s Draganom Milenković. Sudjeluje na izložbi na Piranskim danima arhitekture 2000 g.; te na Godišnjim izložbama ostvarenja hrvatskih arhitekata.  2005. nominirana za UHA-inu nagradu 'Drago Galić' za najbolje stambeno ostvarenje. Od 2010. sudjeluje u radu HKA, od 2011. članica je Izvršnog odbora Društva arhitekata Zagreba. Značajnije realizacije: Stambeno poslovna građevina Ilica 93, Zagreb 2000. (s M. Dragojević); Stambena građevina iz programa POS-a, Pag  2005; Stambeno poslovna građevina SB14 iz programa POS-a, Sopnica Jelkovac 2009; Obiteljska kuća Leskovar, Sveta Nedjelja , 2011, Adaptacija hotela Kaj, Marija Bistrica, 2009. (sve s D. Milenković)

Dragana Milenković, rođena 1966. u Zagrebu; diplomirala 1993. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; od 1999. član HKAIG,od 1993 do 2001 radila u projektnom birou Dva arhitekta,  2001. godine osniva Ured ovlaštene arhitektice a od 2003 . godine radi s Andrejom Ilijanić Sudjeluje na Godišnjim izložbama ostvarenja hrvatskih arhitekata; 2005. nominirana za UHA-inu nagradu 'Drago Galić' za najbolje stambeno ostvarenje; od 2010. sudjeluje u radu HKA. Značajnije realizacije: Stambena građevina iz programa POS-a, Pag  2005; Stambeno poslovna građevina SB14 iz programa POS-a, Sopnica Jelkovac 2009; Obiteljska kuća Leskovar, Sveta Nedjelja , 2011, Adaptacija hotela Kaj, Marija Bistrica, 2009. (sve s A. Ilijanić)

Sopnica Jelkovec
Autori: Antun Poković i Tonko Zaninović



Antun Poković rođen je 1965. godine u Dubrovniku. 1991. diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1992. do 1995. radi u Munchenu. Od 1995. do 2002. radi kao samostalni arhitekt projektant i direktor u AP-projektu u Zagrebu, a od 2002. do danas radi u istom uredu, ali na dubrovačkoj adresi. Osvojio je    otkup na  arhitektonsko-urbanističkom natječaju za poslovnu građevinu Atlantska Plovidba u Dubrovniku, 1991., prvu nagradu na arhitektonskom natječaju za Župnu crkvu sv. Petra na Vidicima u Šibeniku, 1998. i prvu nagradu na arhitektonsko-urbanističkom natječaju za kolektivno stanovanje POS u Mokošici, Dubrovnik, 2001.

Tonko Zaninović rođen je 1964. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Od 1992. do 1997. radi u Beču, a od 1997. vodi ured Ap-projekt. Nagrade: prva nagrada na arhitektonskom natječaju za Stambeno-poslovnu građevinu u Masarykovoj u Zagrebu, 1997.; prva nagrada na arhitektonskom natječaju za Župnu crkvu sv. Petra na Vidicima u Šibeniku, 1998.; prva nagrada na arhitektonsko urbanističkom natječaju za kolektivno stanovanje - POS u Mokošici, Dubrovnik, 2001.; prva nagrada na arhitektonsko urbanističkom natječaju za Spomenik Oluja 95 u Kninu, 2010.; treća nagrada na pozivnom arhitekonskom natječaju za trajektni terminal u Šibeniku, 2010; Godišnja nagrada galerije Forum za najbolje likovno ostvarenje u 2011 godini.; jedna od tri jednakovrijedne nagrade na arhitektonsko urbanističkom natječaju za ulaz u Nacionalni park Krka, Lozovac, 2011.

Sopnica Jelkovec, D9
Autori: Aleksandra Krebel i Alan Kostrenčić

Kostrenčić i Krebel je arhitektonski ured koji se aktivno bavi arhitektonskom praksom, ali i arhitektonskim izložbama, natječajima, predavanjima. Njihovi radovi su publicirani u domaćim i stranim stručnim publikacijama (ČIP, Oris, Domus, 1000x Europan Architecture, 1000x Landscape Architecture) . Sudjelovali su na izložbama ''Okviri metropole'' ('95.), Piranski dani arhitekture ('02.), Oris ideja ('03.), ''Wonderland'' ('06.), te na brojnim izdanjima ''Zagrebačkog salona arhitekture''.

Od značajnijih projekata izdvajamo: Trg Petra Zoranića u Zadru ('10 – '11.god.), Eko-muzej: Kuća maslinovog ulja u Taru, revitalizacija kamenoloma Tarska Vala - sportsko-rekreativni, kulturni centar i park na otvorenom ('10.), zgrada Skupštine Istarske županije ('09.), Centar za maslinarstvo u Krasici ('09.), POS – Stambeno –poslovna zgrada D9, Naselje Sopnica - Jelkovec, Sesvete, Zagreb ('09.), preuređenje zgrade kazališta “Antonio Gandusio” u Rovinju ('08.), trg u Mariji Bistrici ('07.), revitalizacija kamenoloma „Vinkuran“ – muzej kamena, kulturni, rekreacijski i edukativni centar/park ('05.-'07.god.), poslovni prostor “Anilox” - nominacija za godišnju arhitektonsku nagradu “Bernado Bernardi”('07.), interijer kazališta u Poreču ('06.), projekt za Gradsku knjižnicu i čitaonicu u Poreču sa arheološkim nalazištem dijela Rimskog trga ('03.), te uređenje trga i javne gradske površine, Vabriga, Poreč ('02.).

Dani zagrebačke arhitekture 2012

Programski tim:
Tihomil Matković, autor programa i voditelj programskog tima
Luka Korlaet
Koraljka Zadro

Organizacija:
Mladena Belamarić,  voditeljica
Ana Marendić, koordinatorica

Generalni sponzor:

Zagrebgradnja d.o.o.

Partneri:

Zagrebačka banka

Zagreb nekretnine

Zlatni sponzori:

Ban centar i Bundek centar
 

Nivogradanja


Srebrni sponzori:

Ytong

 

ALPAC

Brončani sponzori:

VMD PROMET




PBZ nekretnine

AVC

ARS kopija

Mapei

Potpora:

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport


Turistička zajednica grada Zagreba

Zagrebački Holding

 

Ministarstvo kulture RH

Gliptoteka HAZU

Medijski partner:

Jutarnji list

Komentari

Miroslav (03/06/2012)
Kao stanovnik jedne od zgrada iz naselja, ostao sam pomalo zbunjen kada sam vidio vasu "ekskurziju po naselju". Steta sto niste usli u zgrade i malo bolje pogledali. Nije mi jasno da li zbog ogranicenog budzeta, ili ukusa o kojem se ne raspravlja, ili se umjesala gradjevinska mafija, ili losih kompetencija u struci svaka zgrada ima neki feler. Objekt D2 (Suljic/Carev): stubiste je premazano industrijskom bojom, rukohvati su u potpunosti metalni premazani bojom koja daje privid drvene ograde, grilje na prozorima su jedinstveni primjerak u hrvatskoj sa zatvaracima koji se koriste na poljskim wc-ima (od milja zvanim klozetima), bez mogucnoscu podesavanja nagiba letvica. Uopce nisu funkcionalne, niti pruzaju ikakvu zastitu od sunca. Vrlo su neprakticne za otvaranje i zatvaranje. Ova zgrada je jedina u naselju koja nema rolete na prozorima, pa tako postoje prostorije koje su u potpunosti nezasticene od sunca. Garaza i ulaz u garazu, prolaz kroz zgradu su ostali nedovrseni (?) - neobradjeni beton - ili nam se svima tako cini. Garaza nema nikakva vrata niti rampu, vec je jednostavno ostavljena na izvolite svim prijateljima noci (vrlo je pogodna za drogiranje, vodjenje ljubavi pa cak i obavljanje velike nuzde putnicima namirnicima). Grijanje je plinsko etazno, ali jednocjevni sustav (koji je koliko smo culi na svom zalasku) sa kojim je vrlo tesko zagrijati stan. Za energetsku ucinkovitost zbog grilja/roleta, otvorene garaze i sustava grijanja - nula bodova. Jedan dio garaze natkriven je neprakticnim i opasnim zatvorima od pvc-a - koji se vrlo tesko ciste. Predstavljaju potencijalnu opasnost za propadanje kroz garazu. Stubiste je ogromno i neiskoristeno.

U ulici Ladislava Sabana, visina ograde od poda loggie je dovoljna da se provuce jednoipolgodisnje dijete (cemu sam bio svjedok istog tog dana kada ste obilazili naselje; samo je bog pomogao da ne strada). ...svi smo citali o nesereci koja se dogodila u istoj toj ulici zbog staklenih ograda koje stite garazne otvore... Nagrada? Zlatna malina.

Hvala
dana (04/06/2012)
da sam znala da mi je poštovana gospođa Suljić pod prozorom D bloka gađala bih je jajima, pa da im se prezentira koliko smo zadovoljni njenim idejnim rješenjima. Neznam kako su kolege zadovoljni njenim radom ali konačni korisnici stanova definitivno palac dolje.Zgrada je tijekom gradnje već imala nadimak ALKATRAZ, a tako se i mi osjećamo kada moramo pogledati kroz prozor, gospođa će vam objasniti zašto, a rolete i opasnosti koje su svuda zbog RJEŠENJA su vidljiva i ljudima koji nisu arhitekti.
Pozdrav i hvala
Damir (04/06/2012)
Da osobno poznate kolegicu Suljić, poštovana gđo. Dana, siguran sam da biste jaja upotrijebili na puno mudriji način. Nažalost na našim prostorima vrlo je slabo poznata uloga i odgovornost svih uključenih u realizaciju nekog objekta. Jednu od uloga ima i sam kupac. Naime, kada kupac kupuje stan trebao bi se informirati u onome što kupuje. To znači pregledati projekt i provjeriti da li je to ono što mu je prodavatelj uključio u cijenu. Dodatno, stanovi u tim objektima i naselju su imali iznimno povoljnu cijenu pa to svakako utječe na ukupan projekt. Kao i kod bilo kojeg drugog proizvoda, tako je i sa stanom: ako platiš glofa ne možeš očekivati pasata. Naravno, postoje minimalni propisi koji moraju biti zadovoljeni. Arhitekti nažalost, u realnosti, imaju ograničenu ulogu, mada po svoj zakonskoj regulativi bi trebali, upravo suprotno, imati ključnu ulogu. Koliko sam informiran, na konkretnom projektu je bilo više od 800 primjedbi na izvođenje (!?) i kolege su se gotovo tri godine borili da izvuku koliko god mogu. Još prije toga, vodila se velika rasprava i uložen je ogroman napor da se gradskim vlastima dokaže da to i nije najprimjerenija lokacija za takvu namjenu. Bezuspješno! Kasnije se ponovno vodila žestoka rasprava o minimalno potrebnom vremenu za projektiranje takvih objekata... itd, itd. Nažalost, pravilo je da se arhitekti prozivaju "kočničarima razvoja" u trenucima kada ukazuju na probleme, kao i glavnim krivcima kada ti problemi isplivaju na vidjelo. Pravilo je također da se arhitektima osporava pravo na kreativnost i ideju kao i zaštita ideje, ali se s vrlo visokim divljenjem govori o tome kako su Beč, Munchen ili Berlin sređeni i lijepi. Da, Zagreb je manje sređen od Beča i više od Prištine, kuće su u Zgrebu manje kvalitetnije negoli u Beču i više kvalitetne negoli u Prištini. Sretni smo jer arhitekte u Prištini gađaju i gorim stvarima negoli su to jaja i nesretni jer u Beču s arhitektima - razgovaraju. Grad, pa i Vašu zgradu, ne gradi samo arhitekt. Gradimo ga svi zajedno. Graditi zajedno znači prihvatiti stručno mišljenje kao i razumijeti potrebe krajnjih korisnika. Ovaj dijalog je dugotrajan proces ali i nužan. Najbolji dokaz za to je Vaše (opravdano) nezadovoljstvo, ipak svojim najvećim dijelom usmjereno nažalost na krivu adresu.
Lota (04/06/2012)

Postovani, jasno nam je da su u cijeloj prici investitor i izvodjac radova bitne karike. Kvaliteta izvedbe D2 zgrade od strane Zagorje Tehnobetona se bitno ne razlikuje od vecine novogradnji u Zg-u. Problemi su nastali zbog nefleksibilnosti i nekooperativnost projektantice koja nije zeljela odustati od nestandardne velicne prozora i grilja iako ju je izvodjac radova Zagorje TB upozoravao na poteskoce kod izvedbe i nudio alternative koje je odbila. Naknadno je na sastanku investitora i stanara priznala manjkavost odabranih grilja i predlozila dodatne radove koji su zbog opce poznate situacije u Holdingu ostali nerealizirani..Suma sumarum estetika jest bitna ali ne ispred funkcionalnosti.


giga (05/06/2012)
Kupio sam stanu spomenutom naselju zgrada B7, prije kupnje nije bilo moguće vidjeti konačan i detaljan izgled stana niti zgrade jer se zgrada u to vrijeme još gradila. Osobno neznam tko je projektirao zgradu al zbilja bi volio saznati, najveću kritiku imam na balkonsku ogradu (od pleksiglasa) koja je otvorena (neograđena) na čoškovima balkona vertikalno više od 20 cm, a na donjem dijelu ograda je od ruba balkona udaljena horizontalno oko 10cm. Pozivam arhitekta ili arhitekticu da ukoliko imaju malu djecu ili unuke da ih pusti 10-tak minuta da se igraju na tom balkonu bez nadzora. Nisam građevinske struke al onom tko je složio balkonsku ogradu i onom tko je pusti da to prođe na tehničkom pregledu može se bez ikakvih problema i rasprava uzeti sva ovlaštenja, pečati i diplome. Mislim da mu nebi pomoglo ni 20 društava arhitekata grada zagreba. Samo mi nemojte sad pričati da je su projektanti htjeli jedno izvođači drugo to je banalna primjer propusta kojeg ni moje dijete od 5 godina nebi tako složilo. Ovim putem pozivam sve stručne ekskurzije, projektante da to pogledaju
Damir (05/06/2012)
Lota@završeni projekt znači da je projektant predao projekt investitoru i da ovaj mora u nekom roku dati mišljenje o projektu. Po tom istom projektu su rađeni troškovnici, koji se daju prilikom tenderiranja potencijalnim izvođačima. prije davanja ponude izvođač ima obavezu detaljno proučiti projekt i postaviti sva pitanja za koja smatra da treba dodatno objašnjenje. to uključuje konflikte u dokumentaciji, nejasnoće, nedorečenosti itd. Sastavni dio troškovnika su i opći uvjeti kojima su definirane opće karakteristike metoda i tehnologija, radova i materijala. osim toga izvođač je dužan prijaviti uočene nedostatke i uskladiti ih s zakonskom regulativom. Često (da ne kažem redovno) se događa da izvođač, kako bi dobio posao, daje potpuno nerealno niske cijene da bi u izvedbi ili ugradio jeftiniji materijal ( čitaj: niže kvalitete) ili tražio navodne VTRove (vantroškovničke radove). kako investitor u pravilu štedi na svakom čavlu, to se posebno odnosi na :
1) projekt - dovodi do smanjenja kvalitete dokumentacije što u konačnici omogućava razne makinacije u izvedbi (inače cijena ukupnog projekta je ~ 2% vrijednosti investicije na rok trajanja i angažman od 2-5 god!)
2) projektni nadzor - kojega u pravilu nema
3) stručni nadzor - koji umjesto stalnog prisustva 3-4 inžinjera pojedinih struka se svodi na jednog inžinjera s povremenim prisustvom (2puta tjedno po jedan do dva sata)
e sad, kada se radi o "nestandardnim prozorima" to zapravo ne postoji. nije mjesto niti pravo izvođača da uopće komentira koji su prozori u projektu ako zadovoljavaju zakonske i tehničke uvjete. nažalost mogu se s vama složiti da se kvalitetom bitno ne razlikuju pojedine građevine ali isto tako mogu reći da je generalna kvaliteta gradnje kod nas dramatično srozana u odnosu recimo na osamdesete. danas tek nekoliko izuzetaka među izvođačima i developerima vodi stvarnu brigu o tome da zgrada ima kvalitetu u svim zahtijevima pa i u funkcionalnosti, koja se na našim prostorima uzdiže na pijedestal apsolutne vrijednosti što je naravno krivo jer cilj treba biti optimalna ravnoteža koja će podići kvalitetu života pojedinca, obitelji i zajednice.
B7@ "nije bilo moguće vidjeti konačan i detaljan izgled stana niti zgrade"!!?? vi ste dali 50, 60 ili neznam koliko tisuća € a niste vidjeli/znali što kupujete!???
to je suludo! ne znam što drugo reći osim: MOLIM VAS NE KUPUJTE NEKRETNINE KOJIMA NISTE PROVJERILI VLASNIŠTVO (ODVJETNIK), PROJEKTNO TEHNIČKU DOKUMENTACIJU USKLAĐENU S IZVEDENIM STANJEM TE SVIM PRAVOMOĆNIM DOZVOLAMA I UPORABNOM DOZVOLOM NA KRAJU! (VAŠ ARHITEKT)
ako ste spremni dati 100000€ za stan, nađite još dvije-tri da vas ne prevare. kako vas varaju odnosno kako možete rušiti cijenu:
1. nisu ugrađena sva vrata u stanu (!?)
2. niža klasa parketa
3. niža klasa pločica
4. manji prozori
5. manja izolacija na vanjskim zidovima
6. lošija grijaća tijela
7. zamjena materijala ( rukohvati - drvo/lim/pvc, ograde -stakla/plexi, pod-kamen/pločice/pvc itd)
8. atesti - protuprovalna vrata,

što se tiče ovlaštenja, slažem se s Vama ali to Vas neće spasiti ako pri slijedećoj nekretnini ne budete provjeravali što kupujete.
dana (06/06/2012)
Poštovani gospodine Damire, u ovom slučaju nema veze dali poznajem gospođu Suljić osobno ili ne, nebitno. Imala sam je priliku upoznati na sastanku u Zg Holdingu, gdje su joj iznešeni probleni, nedostatci i nelogičnosti.Molili smo objašnjenje za funkciju grilja, ustavovljeno je da nevaljaju tj, nemaju svrhu nego smetaju, i nadamo se jakim udarima vjetra da otpadnu kao što je već bio slučaj u jednom od stanoova.Tražili smo objašnjenja i rješenja za pojedine, navedene stvari i smatran da smo u ovom slučaju mi izvukli najdeblji kraj, slomilo se nažalost na nama jer mi i naša djeca ćemo tu živjeti i to plaćati narednih 30 godina. Što se tiče dijela grada, to također nema veze sa veličinom prozora ili jednocijevnim grijanjem. Ja sam znala gdje dolazim i danas bih opet izabrala isto mjesto. Što se tiče kvalitete gradnje i cijene, mislim da niti to nema veze, smanjaivali su veličinu otvora, znači potrošili su više cigle, a uštedjeli na prozorima, koji metar cijevi za grijanje ako je trebalo mogli smo i nadoplatiti, Neznam kakve veze ima lokacija i cijena sa plexiglasom na ulazu kroz koja djeca mogu propasti. stubišta i kojekakve premaze nebi spominjala, to reba vidjeti.Znači manje ste platili pa je opravdano ako djeca propadaju kroz ograde?

Lijepi pozdrav
giga (08/06/2012)
D@mire nije mi trebao odvjetnik da provjerim vlasničku dokumentaciju obzirom da to mogu i sam. Nisam imao novaca ni da platim babu vračaru koja pogađa hoće li arhitekt ostavit otvorenu ogradu na mom balkonu jer to stvarno nema nikvog smisla. Inače nemam nikavih drugih primjedbi na stan al to je detalj koji niti košta nekih novaca nit zahtjeva značajniji angažman radnika, al zbog tog propusta bi se moglo dogoditi s....e. Znam i potpuno mi je razumljivo da braniš kolege al prihvaćanje konstruktivne kritike ipak ne bi trebalo biti poniženje, već nešto što će se u buduće koristiti kako se takvi ili slični propusti ne bi ponovili. Ne trebaš ti mene ništa molit, ja nisam rekao da je mene netko prevario nego da pojednici neznaju raditi svoj posao. Arhitekte pozivam da rade svoj posao sukladno pravilima struke, a ne glumite umjetnike na uštrb funkcionalnosti i sigurnosti korisnika prostora.

Pozdrav
Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Arhitektura i turizam

Dodijeljene nagrade ARTUR

27/03/2014

Danas 27. ožujka 2014. na zatvaranju prve konferencije ARTUR Arhitektura i turizam, koja se ove godine bavila temom Turistički prostor: Grad i regija, u nazočnosti zamjenika Ministra turizma Ratomira Ivčića,  Gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića, Veleposlanice Kraljevine Nizozemske Stelle Ronner-Grubačić i drugih uzvanika, dodijeljene su nagrade ARTUR projektima koji promiču razvoj lokalne zajednice, doprinose kvaliteti turističkog prostora, koji potiču interdisciplinarnosti cjelovitost u procesu i planiranju prostora, te očuvanju okoliša u nekoliko kategorija.

ARTUR

Artur konferencija

02/03/2014

Društvo arhitekata Zagreba u sklopu projekta Artur (Arhitektura i turizam) nastalog u suradnji s Institutom za turizam, Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Društvom arhitekata Zadra, Društvom arhitekata Dubrovnika i Društvom arhitekata Istre objavljuje poziv na: Konferenciju ARTUR Turistički prostor: Grad i regija 27. ožujka 2014. u Hotelu WESTIN u Zagrebu.

Karte kupite putem entrio.hr

Ovdje preuzmite PROGRAM     konferencije te PRIJAVNICU.
Više informacija o projektu pročitajte na http://artur.d-a-z.hr/

Posljednji pozdrav

In memoriam Aleksander Laslo

28/02/2014

Donosimo dirljivi tekst Snješke Knežević o nedavno preminulom kolegi Aleksanderu Laslu.