Intervju

Aleksander Laslo o arhitekturi

Autor/izvor: DAZ / UHA 09/03/2014

Prenosimo kratki intervju Alena Žunića za ediciju 'Arhitektonski dijalozi 21' s Aleksanderom Laslom, nedavno preminulim kolegom i počasnim članom DAZ-a, objavljen na stranicama Udruženja hrvatskih arhitekata.

1. TEORIJA vs. PRAKSA _ Koliko je u arhitekturi nužno teorijsko promišljanje; trebaju li arhitekti pisati ili su njihovo dostatno izražajno sredstvo crtež i projektantski rad? Je li moguća kompetentna 'teorija bez prakse'?

To je nepostojeća opreka i još jedna od urbanih doskočica – arhitektura bez promišljanja uopće mi nije zamisliva. Pritom vjerujem da se arhitekti pisanjem uglavnom ne trebaju izražavati, no nije im dopušteno biti polupismenima. Na polici svake praktičarske osobne biblioteke moraju biti bar neki naslovi iz, primjerice, serije Bauwelt Fundamente ili GRI Texts & Documents Series, također neki ozbiljni vademecum, poput kritičke antologije Akosa Moravanszkog Architekturtheorie im 20. Jahrhundert.

2. ZNANOST _ Koje su teme i koja su istraživanja važna za hrvatsku arhitekturu, imamo li ih danas? Postoji li kod nas formatirana „znanost o arhitekturi“, kakva ona jest i kakva bi trebala biti?

Uzimajući obzir na volumen i kakvoću pripadajuće publicistike, naša je arhitekturna znanost ozbiljno hipotrofirana.

3. KRITIKA _ Što znači kritika u arhitekturi, kako ona može pridonijeti boljoj praksi? Što je važno za dobroga kritičara?

Arhitektonska kritika je samo medijacija stanovite prakse &ˇirem auditoriju – na praksu nema, pa i ne treba imati utjecaja. Ozbiljan kritičar, kao i svaki drugi zagovornik, treba biti vjerodostojan.

4. PUBLICISTIKA _ Kako ocjenjujete stanje naše arhitektonske periodike? Gase se ključni časopisi s velikom tradicijom, no pokrenuti su i neki novi? Što bi trebao biti njihov fokus u današnje vrijeme; imaju li utjecaja na razvoj prakse, a i teorije?

Koliko mi je poznato, naša arhitekturna periodika trenutno broji jedan indeksirani znanstveni polugodišnjak s diskriminatornim uvjetovanjem autorske participacije, jedan etablirani revijalni dvomjesečnik prekograničnog ugleda i utjecaja te jedan specijalizirani strukovni tromjesečnik koji se tek ima pozicionirati na tržištu, gdje potonja dva izdanja postoje isključivo na jedva objašnjivom altruizmu njihovih pokretača/izdavača. Od-/izumiranje časopisa Arhitektura (pokrenuta 1946), pogotovo likvidacija tiskanog izdanja časopisa Čovjek i prostor (pokrenut 1954) u korist zamjenske online maglice, idu na brk upravljačke garniture naših strukovnih asocijacija.

5. FAKULTETI _ Jesu li u Hrvatskoj potrebne nove arhitektonske škole (očekuju se studiji u Rijeci i Osijeku)? Govori se i o privatnim arhitektonskim fakultetima, osobito kada se i na državnim ustanovama plaćaju visoke školarine. Bi li edukacijska heterogenost bila dobra ili loša za struku?

U mojim adolescentskim godinama cvale su tisuće cvjetova, kasnije smo se sprdali s tisućama maligana i birtija.

6. EDUKACIJA _ Koju biste inozemnu arhitektonsku školu preporučili za najbolju praktičnu, a koju za najbolju teorijsku edukaciju? Mislite li da je za studij arhitekture nužno inozemno iskustvo? Ostati ili vratiti se?

Na tzv. šangajskoj listi svjetskih sveučilišta najbolje rangirano hrvatsko sveučilište, zagrebačko, trenutno se nalazi u grupi smještenoj između 400-tog i 500-tog mjesta, zajedno s beogradskim, ljubljanskim, segedinskim, kairskim itd. Jednako je i s Timesovom listom, koja, međutim, popisuje samo 400 najboljih sveučilišta pa naših, naravno, tamo nema. Svaki daljnji komentar je izlišan.

7. PEDAGOGIJA _ Treba li školu birati po dobrom programu ili po elitnim nastavnicima koji su „negdje drugdje“ - što je važnije za kvalitetno obrazovanog arhitekta?

Školu treba birati isključivo po ugledu, a ugled podrazumijeva i program i nastavnike.

8. PROMJENE _ Što se promijenilo u hrvatskoj arhitektonskoj praksi u posljednjih 20-ak godina, uzmemo li 1990. kao prijelomnu točku?

Sve je isto, samo što je drukčije.

9. KONTEKSTI _ Mislite li da je hrvatska arhitektura danas na pravom putu, kako kotiramo u internacionalnom kontekstu?

Arhitektura, srećom, ne putuje; onakva je kakvom može biti, ali kotacija nam nije daleko od šaljivih mapiranih stereotipa Janka Cvetkova (uncharted, no data, low class holidays itd).

10. IDENTITET _ Postoji li u današnjoj hrvatskoj arhitekturi neki „zajednički nazivnik“, lokalna prepoznatljivost i, recimo, poveznica s pojmom zagrebačke škole arhitekture?

Na 2. bečkom arhitekturnom kongresu 1994. prilog o našoj arhitekturi u 90-ima bio sam naslovio Modern Continuous or Back to the Future. Držim da ta formulacija i dalje drži vodu.

11. ARHITEKTURA vs. URBANIZAM _ Je li kod nas izgledno razdvajanje planiranja i projektiranja u dvije zasebne discipline ili je očekivano snažnije integriranje? U inozemstvu su poznata oba modela, koji se pokazao boljim?

Vjerujem da je specijalizacija ipak pametnije rješenje.

12. ARHITEKTURA vs. DIZAJN _ Imaju li arhitekti još uvijek svoje mjesto u dizajnu, koji se u novije vrijeme i na razini edukacije i u domeni djelovanja u Hrvatskoj formirao kao samostalna struka?

Arhitekti neka se bave kućama.

13. AKTIVIZAM _ Trebaju li (i smiju li) arhitekti biti politički angažirani? Je li im mjesto u građanskim incijativama i alternativnome aktivizmu?

Ne.

14. POČETCI _ Sjećate li se svoga prvoga objavljenog teksta, s kojom temom ste počeli pisati?

Moj prijatelj (danas profesor na AHO u Oslu) Neven Mikac i ja objavili smo 1982. u časopisu Čovjek i prostor nekoliko tekstova o zagrebačkoj donjogradskoj urbanistici i arhitekturi. U prilogu trećeg nastavka objavljen je moj prvi map guide.

15. KLJUČNO DJELO _ Što u vlastitome istraživačkom ili publicističkom djelovanju smatrate najvažnijim, koje je Vaše „ključno djelo“, za Vas intimno bitan tekst?

Važni su prilozi objavljeni u stranim knjigama, zbornicima, izložbenim katalozima, časopisima... Izraz ključno djelo puno je prete&ˇka formulacija.

16. UZORI _ Tko je najviše utjecao na Vaš rad, na Vaše shvaćanje arhitekture, formiranje likovnog ukusa…? U kojoj ste mjeri znanje svojih mentora i profesora prenijeli u vlastiti stvaralački prosede?

Najviše sam profitirao iz malih, naizgled nevažnih stvari. Inače, danas se i voditelja nekom činovničkom pripravniku naziva mentorom; koliko o pompi.

17. DRUGI IZBOR _ Kada ste se odlučivali za arhitekturu (odnosno za Vaš današnji poziv), jeste li imali i rezervni izbor? Što bi po želji i interesu mogla biti Vaša „druga struka“?

U rano ljeto 1969. obavio sam trodnevne testove prijamnog ispita na zagrebačkom AF-u i sutradan pošao ljetovati u Komižu na Visu. Otprilike u isto vrijeme tamo sam gledao zrnatosivi tv prijenos Armstrongovog small-giant moonwalka i praznu dopisnicu naslovljenu sa cand. arch., koju mi je na poste restante poslala moja draga mama.

18. ARHITEKT _ Koga biste istaknuli kao ključnoga hrvatskog arhitekta 20. stoljeća i zašto? Je li taj izbor objektivan ili sasvim osoban, subjektivan?

Kad je Ken (na spomen moga gostovanja u Rotterdamu) upitao Who the f*ck is the guy?, Mimac je rekao Onaj što ti je rekao da su Weissmann, Neumann i Steinmann zagrebački arhitekti.

19. ANTOLOGIJA _ Ako biste za europsku antologiju arhitekture trebali predložiti po jednu povijesnu i suvremenu zgradu iz Hrvatske, što bi bio Vaš izbor?

Ne znam što bi bila europska antologija arhitekture, a za europski bih kolaž predložio dvije imaginarne kuće – vilu Podvinec i venecijanski alu paviljon.

20. KNJIGE _ Koja je za Vas ključna arhitektonska knjiga hrvatskih autora, a koja je nezaobilazna u svjetskoj stručnoj literaturi? I, općenito, koja je Vaša najdraža knjiga, neovisno o žanru?

Pročitao sam više takvih domaćih arhitektonskih knjiga i nisam našao ni lokalno nezaobilaznih. Malo čitam, više slušam. Silno cijenim vještinu naracije: Borgesa, Eca, Oza... Slušam svašta, najradije staru glazbu, la folia varijacije.

21. O SEBI _ I na koncu, čime se bavite izvan struke… koji su Vam interesi, hobiji; po čemu Vas struka manje poznaje,...?

Ja sam tek jedan povjesničar arhitekture.


Aleksander Laslo rođen je 1950. u Celju u Sloveniji, diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1976., od 1978. član je Udruženja hrvatskih arhitekata. Zaposlen u tvrtkama Industroprojekt (1976.-1983.), INA-Projekt (1983.-1990.) i Plan (1990.-1995.), sve u Zagrebu, sa statusom odgovornog i vodećeg projektanta. Od 1995. stručni savjetnik i načelnik Odjela za istraživanje i planiranje, od 2001. pomoćnik pročelnika u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, od 2006. savjetnik pročelnika u Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj grada.

Honorarni asistent za predmet Arhitektonsko projektiranje VI i VII na Katedri za arhitektonsko projektiranje Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 1980-88., gost-predavač na Poslijediplomskom znanstvenom studiju Graditeljsko nasljeđe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 1999/2001., Poslijediplomskom znanstvenom studiju Prostorno planiranje, urbanizam i pejsažna arhitektura Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 2004., Poslijediplomskom znanstvenom studiju Graditeljsko naslijeđe Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2005. Autor hrvatskih priloga na brojnim međunarodnim i domaćim izložbama arhitekture, autor izložbi “Zlatko Neumann & sedam svjetiljki Novog građenja” (Zagreb, 1990.) i “Frane Cota - arhitektonsko djelo” (Zagreb, 1995.); suautor izložbi “Sinagoga i Zagreb” (Zagreb, 2001.) i “Međunarodni natječaj za Židovsku bolnicu u Zagrebu 1930/31.” (Zagreb 2005.). Sudjelovao na brojnim stručnim skupovima, a bibliografija njegovih stručnih i znanstvenih radova (u Zagrebu, Beču, Ljubljani, Veneciji, Pragu i Zürichu) iznosi nekoliko stranica među kojima možda treba izdvojiti prvi zagrebački arhitektonski vodič – „Arhitektonski vodič Zagreb 1898 – 2012.“ i „Židovski Zagreb“, sa Snješkom Knežević. Za ukupan publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture nagrađen godišnjom nagradom Udruženja hrvatskih arhitekata “Neven Šegvić” za 2000 godinu.Bio je glavni urednik časopisa „Čovjek i prostor“ od 1992. – 1995. godine. Preminuo je u Zagrebu 2014.

Rezultati

Prostor središta Trešnjevke

23/12/2020

Rezultati natječaja za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja PROSTORA SREDIŠTA TREŠNJEVKE.

Rezultati

Dječji vrtić Brezovica

15/12/2020

Rezultati natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja ZGRADE DJEČJEG VRTIĆA U BREZOVICI.

Rezultati

Poslovna zgrada Hrvatske Lutrije

25/11/2020

Rezultati natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja Poslovne zgrade Hrvatske Lutrije uz Aveniju Dubrovnik u Zagrebu

  • Rezultati

    Prostor središta Trešnjevke

    23.12.2020.

    Rezultati natječaja za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja PROSTORA SREDIŠTA TREŠNJEVKE.

  • Rezultati

    Dječji vrtić Brezovica

    15.12.2020.

    Rezultati natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja ZGRADE DJEČJEG VRTIĆA U BREZOVICI.

  • Rezultati

    Poslovna zgrada Hrvatske Lutrije

    25.11.2020.

    Rezultati natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja Poslovne zgrade Hrvatske Lutrije uz Aveniju Dubrovnik u Zagrebu






Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:

 


Medijski partneri:

 

 


Donatori:


 



 


 



Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:



Partneri:



Medijski partneri:



Donatori:


  •  

 

Društvo arhitekata Zagreba
Trg bana Josipa Jelacica 3/1
t +385 1 4816151
daz@d-a-z.hr

DAZ bilten:

Prijavite se
Copyright ©2022 DAZ.