Arhitekti Selgas Cano izabrani su za autore Serpentine paviljona za 2015. godinu. Jubilarni 15. efemerni paviljon prvi put će projektirati španjolci, koji slijedi ovosezonski, čileanskog arhitekta Smiljana Radića.

Prošli tjedan za posjetitelje je otvoren ovogodišnji Serpentine paviljon japanskog arhitekta Sou Fujimota.

Povodom obilježavanja godišnjice proboja logoraša iz koncentracijskog logora Jasenovac 22. travnja 1945. godine na trgu Petra Preradovića u Zagrebu od 15. do 19. travnja postavljen je paviljon autora Saše Šimprage i Davida Kabalina. Otvorenje paviljona je u ponedjeljak 15. travnja u 18h.

Međunarodni natječaj za projekt paviljona otvoren je od 30.12.2011. do 06.04.2012. Pobjednički rad bit će nagrađen novčanom nagradom u iznosu 2000 eura i zajedno s drugim odabranim radovima prikazan na izložbi 2. nagrada časopisa Arhitekton u Beogradu. U sklopu izložbe bit će montiran segment pobjedničkog rješenja u vidu instalacije. U nastavku pročitajte raspis natječaja.

Završetak obnove pratila je publikacija Izložbeni paviljon u Botaničkom vrtu autora Mladena Perušića izdana u ediciji Sveučilište i grad .

U zanimljivom, pa i vehementno intoniranom napisu kolege Dejana Kršića paviljon-teglenica projektirana za hrvatski nastup na Biennaleu u Veneciji koristi kao povod za oštru kritiku arhitektonske struke u Hrvatskoj. U tom ogledu više-manje se u isti ideološki registar svodi svaki graditeljski zahvat pa se i brojne poteškoće ali i pojedini odista vrijedni dosezi novije uspjehe hrvatske arhitekture interpretiraju kao „barbarizam čelika, tehno-betona, refleksnog stakla i leksana.“ 

Vijesti o događanjima vezanim za otvaranje Biennalea u Veneciji i za navodnu katastrofu hrvatskog nastupa pratio sam tijekom boravka u Japanu, spajajući se na Internet na aerodromima, u vlakovima, hotelskim sobama, dakle iz privremene izmještenosti u sasvim drugi civilizacijski kontekst koji sigurno utječe i na moju reakciju na vrlo udaljena zbivanja. Putovanje motivirano susretom sa Tadaom Andom odijelilo me od aktualnih zbivanja u Evropi, pa o hrvatskom paviljonu mogu pisati iz pozicije nekoga tko nije bio neposredno uključen u posljednja zbivanja, tko nije bio prisutan na otvaranju Biennalea, tko nije bio ponesen domoljubnim elanom, velikim očekivanjima niti lokalnim interesima.