Müllerov breg

Malić Mikić, Danijela, Autor
Pogačić, Dunja, Autor
Premužić, Marija, Autor
Suljić, Azra, Autor
Ćurić, Mate, Konzultant za promet
Ambroš, Marko, Fotograf
Bačura, Hrvoje, Izrada makete

Opis

tipologije stambenih građevina:
Unatoč zahtjevu programa za izrazito velikom gustoćom izgradnje, na izrazito vrijednom,
eksponiranom prostoru, program je reduciran, a ostvarena je kvaliteta stanovanja i to
tipologijom koja varira gustoćom ovisno o topografiji, na način da se prorjeđuje od juga
prema sjeveru, od gotovo ravnog terena prema strmijem. Dosegnuti programom zadane
parametre značilo bi žrtvovati prostor izgradnji loše kvalitete, za bilo koju namjenu,
najmanje stambenu. Tema individualnog stanovanja podsljemenske zone i tema izgradnje
novog urbanog tkiva prvenstveno predstavlja potragu za potpunom kvalitetom života na
rubu grada sa svim prednostima i karakterom života u gradu. U tom smislu se istražuje
okolni prostor, njegov potencijal, prirodne kvalitete i mogućnosti. Izmjenjivanjem tipologije
samostojeće, poluugrađene i ugrađene kuće ostvaruje se raznolikost u ukupnoj
stambenoj strukturi, raznolikost u veličini stanova (od jednosobnog do četverosobnog) te
time i zadovoljenje različitih potreba stanovnika.
Ostvareno je stanovanje visoke kvalitete, s maksimalnim korištenjem lokacije, vizura,
orijentacije. Stanovi su glavnim prostorima orijentirani prema i pejzažu, optimalne dubine
građevina od 12 m, u kombinaciji modula 6x12, 12x12 ili 18x12m, fleksibilnog tlocrta
varirajući gustoću i tipologije stanovanja. Zadanih 30% poslovnog udjela u stambenoj
namjeni, u sjevernoj zoni nije odgovaralo niti tipološki niti po mogućoj prometnoj
infrastrukturi. Poslovni prostori su predviđeni u prizemljima onih građevina koje su uz
glavne pješačke komunikacije, strukturirajući na taj način i korištenje prizemlja i
međuprostora prema različitom stupnju javnosti.
Traženi poslovni i dio javnih sadržaja su nadomješteni hibridnom strukturom u južnoj zoni,
koja ima sve infrastrukturne predispozicije za veću gustoću i izgradnje i sadržaja.
Stambena arhitektura je položena po postojećim slojnicama terena, ne mijenjajući izvorni
reljef, tvoreći terase, protočne međuprostore za dječja igrališta i boravak na otvorenom,
bez formiranja ograda, maksimalno ozelenjen niskim ili visokim zelenilom, nadomještajući
nestale Müllerove voćnjake. Niske stambene ili stambeno-poslovne građevine
maksimalne su visine tri nadzemne etaže uz predviđene dvije podzemne koje se koriste
kao garaža, spremište ili, na strmijem terenu, kad se kao stan koristi i pretežito ukopana
etaža. Krovovi garaža su zeleni, korišteni za terase. Ostvareno je ukupno 3 tipa
stambenih (u najsjevernijoj zoni) i 8 tipova stambenih i stambeno-poslovnih zgrada,
detaljnije prikazanih u tablici. Stanovanje je planirano i u južnom, nižem dijelu obuhvata,
ali u tornjevima, visine do 3. do 9. nadzemne etaže također osiguravajući vizure i kontakt
s Müllerovim bregom.
prometno rješenje:
Prostor Müllerovog brega je danas prometno izoliran, a pretpostavka za prometno
povezivanje je pronalaženje novog pristupa, oslanjanjem ne samo na Kvaternikovu ulicu i
Bračunovu već na širi prometni sustav (Kustošijanska i Ulica Črnomerec) te uvodeći nove
prometnice u prostoru na južnom rubu obuhvata i između ''Ciglane'' i okretišta tramvaja.
Obzirom na zahtjevnu konfiguraciju terena i želju za očuvanjem cjelovitog središnjeg
platoa za stanovanje i javne sadržaje, nova prometna mreža je uspostavljena kao
produžetak Bračunove i dva spoja na ulicu Črnomerec s istočne strane te paralelno
Kustošijanskoj zaobilazeći nedovoljan profil i nagib Kvaternikove (uz proširenje njenog
profila u dijelu gdje je to moguće) uz zapadni rub zahvata.
Uz te dvije nove prometnice i jednu kolno-pješačku površinu između pretežito stambene
namjene i javnih i društvenih sadržaja, s nužnim povezivanjem na postojeću prometnu
mrežu te sustav podzemnih garaža, riješen je pristup za novoplaniranu izgradnju. Promet
je riješen obodno stambenoj izgradnji, ulazeći u prostor samo podzemno (za parkiranje)
dok je parter rezerviran za pješaka i nužni pristup interventnom vozilu.
krajobrazno uređenje:
Pri planiranju krajobraza naselja akceptirana je bioekološka, estetska, ambijentalna i
zaštitna funkcija zelenila u gradskom prostoru. Javne zelene površine ovim rješenjem
definirane su kao parkovne površine cjelovitog hortikulturnog uređenja.
Javne zelene površine uređene su stazama i šetnicama, dječijim igralištima, odmorištima
te drugim elementima parkovne i urbane opreme.
Zelene površine, s visokom i niskom vegetacijom, oko stambenih zgrada formirane su kao
ambijentalne grupe za boravak i odmor stanovnika, odnosno hortikulturno uređene
parkovne površine.
Javni park kao javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i
sadržajima temeljno ekoloških i estetskih obilježja, namijenjen je šetnji, rekreaciji i
odmoru.
Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne
namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno-estetskih i rekreativnih površina.
Zelenilo i komunikacije, pješački i pješačko-biciklistički mostovi:
Uspostavljanje novih komunikacija na širem prostoru je preduvjet za smještaj više tisuća
novih stanovnika u ovom dijelu grada.
Kontakt i dojam prostorne izoliranosti gornjeg platoa od prostora podno brijega, park
šumom i strmim terenom je savladan pješačkim mostovima koji se nastavljaju na
pješačke komunikacije duž cijelog brijega spuštaju kroz stanovanje, javne sadržaje te
kroz krošnje dosežu do platforme poslovno-stambene novogradnje na južnom rubu
obuhvata ili se spuštaju do očuvanog jezera i postojećeg ornitološkog staništa, poput
onog postojećeg, konstruiranog za potrebe pokretne trake prevoženja sirovine za ciglanu,
koji premošćuje Kustošijansku prema šumi Grmoščici.
Korištenje industrijske infrastrukture, ali i arhitekture ''Ciglane'', pretežno za javnu i
društvenu industriju (namjenu) je, kao i komunikacija između ovog prostora i budućeg,
sportsko-rekreacijskog sadržaja planiranog GUP-om te park šume Grmoščice, zapadno
od obuhvata natječaja, upotpunjavanje sadržajima siromašnog prostora Kustošije, ali i
cijelog sjeverozapadnog dijela grada.
Prema prostornim mogućnostima su pješačkim komunikacijama ostvarene veze
Müllerovog brega i prema okolnim ulicama kako bi se omogućile veze u smjeru istok –
zapad koje su za kolni pristup prestrme.
Oblikovanje stoga proizlazi iz analize tipologije i morfologije postojećih vrijednosti šireg
konteksta te se nastoje izbjeći volumeni neprimjernih gabarita, što se posebno odnosi na
pročelja i pogled sa južne strane.

Tip projekta Urbanizam
Status projekta Natječaj
Godina projektiranja 2010
Lokacija Zagreb
Mullerov breg
Površina 200000 - 300000 m2
Površina (brutto) 281000 m2

Tvrtke koje sudjeluju
ASK ATELIER d.o.o Autor

Nagrade preko natječaja
Jedan od šest jednakovrijednih OTKUPA (Natječaj za uređenje Müllerova brega) 18.05.2010

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.
SLOŽI PROJEKTE PO


STATUS






VRSTA






















BUDŽET




NAGRADE
Samo nagrađeni








Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: