Müllerov breg

Opis

Müllerov breg u Zagrebu, složeno je i kompleksno područje, kontekst kojega ćini niz suprostavljanja;
- zahtjevne prirodne topografije brega i ljudskom rukom erodiranog tla nastalog
eksploatacijom gline,
- prirodnog krajolika šume i kultiviranog krajolika ostataka bivših voćnjaka.
- polururalne i urbane graditeljske morfologije.
Područje je također određeno i respektabilnim vizurama na grad i samu zonu, kako s najviših točaka
u okruženju i ruba strmine odozgo, tako i sa platoa umjetnih jezera odozdo.
Upravo navedene karakteristike utječu na iščitavanje područja visinski podjeljenog horizontalnim
pojasevima istih karakteristika.
Uz formiranje sjevernog i južnog pojasa kroz usklađenje s zatečenom i planiranom perifernom
situacijom (izgradnjom), stvara se na mjestu dodira, kao prostor između, nova zona određena, kako
programom koji povezuje sjeverni i južni pojas, tako i kao zelena ekstenzija postojeće šume. Stoga
se zone određuju sljedećim programima:
- sjeverni pojas – mješovita stambena gradnja, niska
- srednji pojas – društvena namjena, niska, pretežno ukopana
- južni pojas – mješovita, poslovna namjena, visoka.
Sjeverni pojas, se formira prateći zahtjevnu topografiju brega, linijskim strukturama, koje se
raščlanjuju, pješačkim i prometnim pravcima i usklađuju s postojećom izgradnjom usitnjavanjem u
„uvjetno“ točkastu urbanu strukturu. Radi se o poluugrađenim građevinama, koje u konačnici stvaraju
nizove, spajanjem u bazi, u visini 1 etaže ili podruma. Nastojeći svakoj jedinici dati iste uvijete
ostvarivanja kvalitetnih vizura na grad ispod, metodom izmicanja susjednih redova građevina,
ostvaruje se kvalitetna situacija u kojoj se i kod najmanjih nagiba terena i uz formiranje adekvatne
širine parcele, dobiva mogučnost ostvarenja cijelih vizura već s 1 etaže ( pune tri etaže gledaju preko
susjedne građevine). Problem veće gustoće izgrađenosti, nastojao se rješiti aktiviranjem krovne
terase prizemlja, koja bi u zemljanom nadsloju osiguravala mogučnost stvaranja zelenog krovnog
vrta. Stoga se unutrašnje određenje funkcioniranja ovih stambenih nizova određuje kako
konstrukcijom, tako i „memorijom“, odnosno formatom, širinom vrta, vočnjaka, koji stvara novi
kultivirani krajolik.
Južni pojas, se formira kao niz linijskih solida, podređenih funkcionalnoj organizaciji hibridnih
građevina i ostvarenju dominantnih vizura u smjeru sjever - jug, odnosno breg – jezero. Formatiranje
volumena u konačnici je određeno prodiranjem nasuprotnih vizura s rubnih brda (krajobraznom
studijom određenih kao mjesta atraktivnih vizura) kroz solide prema središnjem potezu umjetnih
jezera. Stoga se građevine formiraju, kao slobodno stojeći solidi, tornjevi ili građevine s mega
otvorom. Građevine su koncipiraju na način da mogu primite na sebe različite programe, od
stambenog i poslovnog, do hotela i sl. Kao specifikum javlja se uz potez javnog prizemlja, ali i javne
međuetaže na zgradama uz šumu, kod aktiviranja prostora uz šumsku šetnicu, stazu na visinskoj koti
145 m, različitim uslužnim programima (restorani, cafee) s atraktivnim pogledom na cjeli komplex.
Srednji pojas se stvara na dodiru sjevernog i južnog poteza uz prostor šume, na mjestu
geometrijaske sredine i najbliže pozicije za obe zone, također i mjesto najbolje otvorene vizure, koje
se stoga daje na korištenje kao javni prostor. Veliki gabariti društvenih sadržaja, maksimalno se
podređuju topografiji, te se formiraju na mjestima depresija terena, te se formiraju u poluukopanim
etažama sa isključivo pratećim uslužnim prostorim - paviljonima u visini etaža (na ravnom krovu).
Tom metodom uspostavila se programska veza između jedne i druge zone, ali bez stvaranja
vizuelnih barijera na dominantnim vizurnim pravcima. Također krovna površina društvenih objekata je
ozelenjena i pretvorena u ekstenziju šume u park. Društveni sadaržaji koji se planiraju su sportski
centar s dvoranom i bazenom, vrtić i škola. Potreba izdvajanja mirnih, edukativnih prostora škole,
rješio se postavom na izdvojenu terasu ispod, dok su se društveni prostori, otvorili svojim paviljonima,
prema krovu ( biblioteka, kompjuterska nastava, sportska dvorana, cafee)

Tip projekta Urbanizam
Status projekta Natječaj
Godina projektiranja 2010
Lokacija Zagreb
Mullerov breg
Površina 200000 - 300000 m2
Površina (brutto) 281000 m2

Tvrtke koje sudjeluju
Studio Urbana d.o.o. Autor
ARHITEKTONSKI URED ZID d.o.o. (ZG) Autor

Nagrade preko natječaja
IV nagrada (Natječaj za uređenje Müllerova brega) 18.05.2010

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.
SLOŽI PROJEKTE PO


STATUS






VRSTA






















BUDŽET




NAGRADE
Samo nagrađeni








Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: