Kalendar

Konzerviranje u Hrvatskoj od 1914. do 1945.

13.12.2012 - 13.12.2012
Ciklus: Arhitektura i naslijeđe VI
Predavanje

Predavanje Sekcije za arhitektonsko naslijeđe DAZ-a 13. prosinca u 18 održao je dr. Marko Špikić pročelnik Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tema posljednjeg predavanja 6. ciklusa Konzervatorska praksa je Konzerviranje u Hrvatskoj od 1914. do 1945.

Hrvatska historija konzerviranja u dosadašnjem se razvitku bavila više 19. no 20. stoljećem, pa su nam arheolozi, arhitekti, antikvari, konzervatori i prvi restauratori (stasali pod austrijskom upravom) gotovo poznatiji od onih koji su se formirali i dokazivali nakon pada Habsburške Monarhije.

U ovom će predavanju biti riječi o konzervatorskim stajalištima hrvatskih čuvara baštine nakon Prvoga svjetskog rata kao o povijesti ideja, ali i principu diskontinuiteta, bitci između strukovnih i političkih aspekata u kolektivnom pamćenju narodā u doba totalitarizma, preživljavanju koncepta altruizma i njegovoj pretvorbi u diskriminacijsku isključivost te o počecima oživljavanja kulture institucionalnog konzerviranja u Hrvatskoj u doba Holokausta.


Split, kateredala nakon 1924.

Razdoblje o kojem je riječ u Europi je istodobno proizvelo prve međunarodne dokumente (označujući stvaranje "konzervatorske ekumene") i dovelo do rasne isključivosti, u konzervatorskim se krugovima sukobljavalo s idejom modernizma i prigrlilo njegovu tehnologiju, zalagalo se za očuvanje raznolikosti i prešućivalo pljačku i pljenidbu uništenih zajednica, propovijedalo čuvanje pluralizma stilova i blagoslivljalo komadanje i čišćenje ambijenata zbog "arheološkog" principa prezentacije spomeničke primogeniture.

Pitanja koja će se u predavanju raspraviti su sljedeća: kako su se hrvatski konzervatori snalazili u novoj političkoj zbilji nakon pada očinske administracije Habsburgovaca i Središnjeg povjerenstva? Može li se govoriti o prekidu tradicije konzerviranja u prvoj Jugoslaviji? Kakav je odnos institucionalnog čuvanja spomenika i ideja koje su preživjele 1918. godinu? Konačno, razvija li se konzervatorska zajednica nakon 1945. iz duha nacionalne isključivosti i "državnog egoizma" ili iz ideje snošljivog altruizma, primljenog čitanjem velikih srednjoeuropskih teoretičara s početka 20. stoljeća?

Raspravit će se djelovanje Frane Bulića, Gjure Szabe, Ljube Karamana, Artura Schneidera, Anđele Horvat i njihovih suvremenika, kao i najvažnije rasprave o sudbini kulturne baštine u njihovo doba, od tradicije "mekog" (historijsko-konzervatorskog) do "tvrdog" (arheološkog, restauratorskog) pristupa.

Predavanje je uvršteno u Sustav stalnog usavršavanja Hrvatske Komore arhitekata i boduje se s 3 boda.


Ljubo Karaman

____
Naslovna fotografija: Anđela Horvat
 

Predavači

Petrić, Ksenija, Autor programa

Ksenija Petrić dipl. ing. arh., viša stručna savjetnica konzervatorica Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu ksenija.petric@min-kulture.hr Rođena 1956. godine u Splitu, osnovnu i srednjoškolsku naobrazbu stekla u Zagrebu. Diplomirala 1980. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stručni ispit položila 1982. godine. Apsolvirala poslijediplomski studij AF Graditeljsko naslijeđe (god. 1981-83), a 1990. g. završila stručno usavršavanje s područja arhitektonske konzervacije (ARC 90) u međunarodnom centru ICCROM u Rimu. Od 1981. g. stalno zaposlena u konzervatorskoj službi, u tadašnjem Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, kasnije Konzervatorskom odjelu u Zagrebu Ministarstva kulture gdje radi na različitim poslovima zaštite i obnove graditeljskog naslijeđa : na vođenju upravnog postupka i konzervatorskog nadzora, na terenskim istraživanjima, evidenciji stanja, valorizaciji i pripremi dokumentacije za kulturna dobra te na izdavanju smjernica i mjera zaštite. U funkciji voditelja projekta radila na izradi konzervatorskih studija za zaštitu povijesnih cjelina malih gradova, seoskih naselja i pojedinačnih graditeljskih sklopova. U suradnji s interdisciplinarnim timom izradila elaborate konzervatorske dokumentacije za prostorne i urbanističke planove posebno planove područja posebne namjene (NP Plitvička jezera i PP Lonjsko polje) uz razvijanje konzervatorske metodologije obrade i analize prostora. Radove publicira u stručnoj literaturi, sudjeluje s predavanjima na simpozijima u zemlji i inozemstvu te na radionicama o obnovi baštine. Posebno aktivna u promicanja ideje zaštite kulturne baštine u lokalnim zajednicama organizacijom izložbi, predavanjima, prezentacijom projekata i sl.. Zadnjih godina angažirana na unaprijeđenju zaštite i obnove drvene tradicijske arhitekture. Koautor je „Priručnika za obnovu posavske tradicijske drvene kuće“ U okviru godišnjih izložbi ostvarenja hrvatskih arhitekata prezentirane su realizacije obnove na kojima surađuje kao konzervator – koautor : Rekonstrukcija zgrade nekadašnjeg mlina vodenice – Mlinica Brajković – Orešković na Majerovom vrilu u Sincu (Izložba Realizacije 2003., Nominacija za nagradu „Viktor Kovačić“, Čovjek i prostor broj 07-08. 2004.) i Rekonstrukcija tradicijske pilane na vodeni pogon u NP Plitvička jezera, (Izložba Realizacije 2004. Čovjek i prostor, broj 03-04 2005). Za konzervatorski rad odlikovana 1997. g. Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Perušić, Mladen, Autor programa

Uže područje rada: Konzervatorski projekti i konzervatorski nadzori nad radovima obnove kulturnih dobara Mladen Perušić (1944.) arhitekt. Diplomirao je 1969. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu gdje je bio asistent na katedri za Povijest arhitekture i umjetnosti 1970.-1978. Studirao je povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu 1967.-71. Voditelj grupe i projektant u birou 1970.-1990. U Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu od 1991.-2010. načelnik odjela za konzervatorsko-projektnu dokumentaciju gdje je izrađivao konzervatorske projekte i vodio obnove nepokretnih kulturnih dobara. Bio je voditelj Posebne komisije, Ministarstva kulture, za popis i procjenu ratnih šteta na spomenicima kulture sa sjedištem u Zagrebu, (sz Hrvatska) 1991.-1995. Popis referentnih radova Izvedeni projekti: Veslački centar na ršc Jarun za Univerzijadu 1987.: regatna staza, zgrade, gledališta i parter sz dijela centra, osnovna škola Malešnica 1989. Društveni dom (sada Mala scena) i klub Medveščak i dr. Obnove kulturnih dobara: sakralni; Remete, Gračani, Ksaver, Stenjevec, Brezovica, Lučko, Podsused, Odra, Sesvete, Kašina, Vugrovec, Markuševec, Granešina, Preobraženska, ... Razno: Umjetnički paviljon, Botanički vrt, Pravni fakultet Nazorova, Vila Pongratz, Mikulići, obnova 114 pročelja u Zagrebu. Urednik i suautor 2. knjige edicije Sveučilište i grad: Izložbeni paviljon u Botaničkom vrtu, 2007. i u 3. knjizi - Arhitektonska povijest zgrade Sveučilišta 1856.-1956., Kapela sv. Martina u Podsusedu u zborniku župe i dr.

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Predavači

Petrić, Ksenija
Autor programa

Perušić, Mladen
Autor programa

Arhitektura i naslijeđe VI

6. ciklus predavanja Sekcije DAZ-a AN – Arhitektura i naslijeđe, s temom Konzervatorske prakse obuhvaća arhitektonsko naslijeđe u Gradu Zagrebu i komparativne primjere obnove povijesnih cjelina, kompleksa i građevina, pristup projektiranju, projekte pred realizacijom i izvedbe.

Iz ciklusa

23.11.2012 - 23.11.2012
Fotografija u službi zaštite kulturne baštine

08.11.2012 - 08.11.2012
Prilog metodama očuvanja nosivog sustava graditeljskog naslijeđa

25.10.2012 - 25.10.2012
Novi ciklus predavanja Arhitektura i naslijeđe








Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: