Nedovršene modernizacije

Arhitektura i urbanizam u bivšoj Jugoslaviji i zemljama nasljednicama

Autor/izvor: Melita Čavlović 05/03/2012

Donosimo osvrt na izložbu Nedovršene modernizacije: Između utopije i pragmatizma otvorenu u Umetnostnoj galeriji u Mariboru 10. 2. 2012. koju možete pogledati do 22. 4. 2012. Izložba je veliko finale dvogodišnjeg istoimenog istraživačkog projekta koji se kroz niz istraživanja, konferencija i izložbi bavio prostorima koje je stvorio socijalistički napredak u bivšoj Jugoslaviji te pokušao utvrditi što se s tim prostorima dogodilo nakon sloma zajedničke države i nestanka socijalizma. 

Zanimljivo je kako upravo sada, u vremenu obilježenom nedostatkom sustavnog planiranja i derodiranjem same te ideje, postavlja se izložba koja je rezultat sveobuhvatnog bavljenja modernističkim nasljeđem. Izložba je posebno fokusirana na gradove s jasnom potkom da današnje vrijeme sebe instruira o zaboravljenim i transformiranim vrijednostima. Arhitektonska i urbanistička ostavština modernizacijskih procesa zemalja bivše Jugoslavije, ovom je izložbom povezala formirane grupe pripadajućih zemalja s istraživačkim doprinosima na zajedničkom pothvatu koji je kulminirao mariborskom izložbom. Generacijski mlađi naraštaji, kritički su se osvrnuli na nasljeđe i povezali s nekim još živućim svjedocima modernizacije, i na taj način pronašli neka nova ili zaboravljena značenja koja obavještavaju našu sadašnjost o procesima druge polovice 20. stoljeća. Entuzijazmom mladih istraživača i kustosa ponegdje se iznose i po prvi puta viđeni arhivski prikazi i projekti koje se sada postavljaju sinkronijski u komparaciju. Zanimljivo je jedino to, a time još i vrjednije, što se ovakva ambicija nije ostvarila još i ranije budući da je prošlo više od dva desetljeća od raspada posljednje jugoslavenske formacije. Ono što sada predstoji je smjelija interpretacija onog iznesenog s dodatnim uvidima koji će izazvati ustaljena mišljenja. 

1. Vinko Glanz: Parlament NR Slovenije, Ljubljana, 1954.-1959.godine
2. Juraj Neidhardt: Narodna skupština Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1955.-1970.godine
3. Kazimir Ostrogović: Gradska vijećnica, Zagreb, 1958. godina

4. Mihailo Janković, Dušan Milenković, Zgrada Društveno-političkih organizacija, Novi Beograd, 1959.-1964.godina

Jugoslavija u ideji, kao uostalom i bilo koja druga sastavljena država, nije imala nikakvog jamstva da će jednom stvorena zauvijek opstati. Ono što je nama danas zanimljivo, a na čemu je i izložba koncipirana su zajedničke poveznice tog nasljeđa, i kako se pokazuje bogatstvo ideja, narativa i interpretacija koji su se kroz njezino trajanje konstruirale. Alternativni socijalizam, zanimljiv po ne pristajanju na zauzimanje bilo koje od dviju političkih opcija već se drži na ekvidistanci između Istoka i Zapada, pobuđuje sveobuhvatniji  interes ne samo iz arhitektonskog rakursa. Za objasniti heterogenost bivše Jugoslavije argument gradnje i ekonomskog prosperiteta, koji je ovdje zorno prikazan, nije jedini ali je itakako relevantan. Ekonomski progres zabilježen je u gotovo svim dijelovima Jugoslavije, a arhitektura je ona koja neprikosnoveno o tome i danas u prostoru u kojem obitavamo svjedoči.

„Što su građevine i gradovi socijalističke Jugoslavije značili njezinim arhitektima, stanovnicima a što posjetiteljima? Kakav je bio njihov odnos sa službenom ideologijom? Što je službena idologija?“, samo su neka od pitanja koja postavlja jedan od kustosa Vladimir Kulić. On kroz komparaciju nekolicine izgrađenih „Titovih vila“ otkriva skrivenu reprezentacijsku poruku odaslanu arhitekturom njegovih realizacija. U Kumrovcu je to seoska kuća uprizorujući njegovo seosko porijeklo prvog jugoslavenskog etno-sela, u Beogradu historicistička vila za službena primanja, a na Brijunima modernistička vila vernakularne pojavnosti za internacionalne mondene uglednike. Ono čime Kulić objašnjava modernistički izraz arhitekture je njegova dvojaka simbolika ili nepristajanja i odcjepljenja od Sovjetskog bloka ili službeno prihvaćenog stila kao simbola modernizacije. No, tome još treba dodati za naše područje relevantno, kako 60te godine baštine na modernizaciji između dvaju ratova i njezinom arhitektonskom izrazu koji se tada formirao, a koji je bio deklarativno društveno angažiran, stoga je i nakon rata u socijalističkoj državi u kojoj je država bila ujedno i jedini investitor, modernistički izraz i radi toga ostao pogodan.

1. Titova rodna kuća u Kumrovcu
2. Bijela Palača, Dedinje, Beograd, 1936. godina
3. Titova "privatna" rezidencija na otoku Vangi, Brijuni
4. Muzej 25. maja, Beograd, 1962. godina

Ova je izložba vrhunac dvogodišnjeg projekta „Nedovršenih modernizacija“ tijekom kojeg su se formirane istraživačke grupe susretale na konferencijama održanim u Zagrebu, Skopju, Beogradu i Splitu, a Maribor je s titulom Europskog grada kulture 2012., ugostio završnu manifestaciju. Sve u svemu radi se o izložbi „unatrag“ o vremenu koje je sebe projiciralo u budućnost.

 Autorica teksta: Melita Čavlović

 

Ostalo

komentar

Cijena (ipak) nije presudna

07/06/2018
DAZ
Za Izradu studije urbane revitalizacije prostora “Gredelj” Grad Zagreb ocjenio je ponude te uvažio kvalitete stručnjaka, koje su u ukupnoj ocjeni nadvladale kriterij najniže cijene. Želimo i nadamo se da će ta Studija biti podloga za provođenje Međunarodnog javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja

konferencija

Drugi i treći dan Konferencije: Konfrontacije Privatno - Javno - Fenomen Radničke

06/06/2018
DAZ
Pozivamo Vas na trodijelnu konferenciju koja objedinjuje programe Društva arhitekata Zagreba,  urbanizam.zg i Dane zagrebačke arhitekture pod naslovom  Konfrontacije Privatno/Javno - Fenomen Radničke ceste. 

komentar

Tko je sam sebi najveći neprijatelj?

03/06/2018
DAZ
Već dugo je poznato da je čovjek sam sebi najveći neprijatelj, a nedavni događaj pokazuje da uistinu isto vrijedi i za arhitekte

Razgovor s arhitektom prof. Nevenom Šegvićem -1978.godina

Humano formuliran cilj dovodi do rezultata

29/05/2018
DAZ/ČIP
Uvijek sam težio promatrati prostor kao širu zonu djelovanja arhitekture, ne kao ljepotu za sebe, već kao širu prostornu kompoziciju; prof. Neven Šegvić, 1978.g.

komentar

Plaća arhitekta 1.625 kuna ???

19/05/2018
DAZ
Grad Zagreb raspisao je javnu nabavu za projekt OŠ Jakuševec od 7.454m2. Prva procjena javne nabave Grada Zagreba bila je da projekti vrijede 350.000kn, a zatim je povećana na 1.000.000kn. Prema ovim iznosima Grad Zagreb cijeni mjesečnu plaću arhitekta i inženjera između 567 i 1.625 kuna

Intervju

Ulaganje u ljude i znanje

26/10/2016
vizkultura
Prenosimo intervju Saše Šimprage sa Marojem Mrduljašem na temu urbanističkog razvoja Zagreba.

Arhitektura i izbjeglička kriza

Izbjeglička kriza – prilika za redefiniranje profesije

05/01/2016
DAZ / Damir Sekulić
2015. donijela je rijeke izbjeglica u Europsku uniju, pitanje stambenog zbrinjavanja stotina tisuća ljudi postaje sve aktualnije s punjenjem prihvatnih kapaciteta. Odgovornost arhitekta u ovakvoj situaciji nadilazi tehničko-uslužne segmente djelatnosti i otvara priliku za redefiniranje same struke, kao i pitanja suvremenog stanovanja.

Knjiga

Kako razgovarati o gradovima?

27/07/2015
DAZ / Vizkultura.hr
Osvrt Petre Tomljenović na knjigu A Quantum City, Mastering the Generic čiji je koautor hrvatski arhitekt, dizajner i istraživač Miro Roman

Novije

Program DAZ-a realiziran je uz potporu:

 


Godišnjaci DAZ-a:

 

 





 


Partneri:

 

 

 

 

 


Medijski partneri:

 

 

 

 

Društvo arhitekata Zagreba
Trg bana Josipa Jelacica 3/1
t +385 1 4816151
daz@d-a-z.hr

DAZ bilten:

Prijavite se
Copyright ©2026 DAZ.