Nedovršene modernizacije

Arhitektura i urbanizam u bivšoj Jugoslaviji i zemljama nasljednicama

Autor/izvor: Melita Čavlović 05/03/2012

Donosimo osvrt na izložbu Nedovršene modernizacije: Između utopije i pragmatizma otvorenu u Umetnostnoj galeriji u Mariboru 10. 2. 2012. koju možete pogledati do 22. 4. 2012. Izložba je veliko finale dvogodišnjeg istoimenog istraživačkog projekta koji se kroz niz istraživanja, konferencija i izložbi bavio prostorima koje je stvorio socijalistički napredak u bivšoj Jugoslaviji te pokušao utvrditi što se s tim prostorima dogodilo nakon sloma zajedničke države i nestanka socijalizma. 

Zanimljivo je kako upravo sada, u vremenu obilježenom nedostatkom sustavnog planiranja i derodiranjem same te ideje, postavlja se izložba koja je rezultat sveobuhvatnog bavljenja modernističkim nasljeđem. Izložba je posebno fokusirana na gradove s jasnom potkom da današnje vrijeme sebe instruira o zaboravljenim i transformiranim vrijednostima. Arhitektonska i urbanistička ostavština modernizacijskih procesa zemalja bivše Jugoslavije, ovom je izložbom povezala formirane grupe pripadajućih zemalja s istraživačkim doprinosima na zajedničkom pothvatu koji je kulminirao mariborskom izložbom. Generacijski mlađi naraštaji, kritički su se osvrnuli na nasljeđe i povezali s nekim još živućim svjedocima modernizacije, i na taj način pronašli neka nova ili zaboravljena značenja koja obavještavaju našu sadašnjost o procesima druge polovice 20. stoljeća. Entuzijazmom mladih istraživača i kustosa ponegdje se iznose i po prvi puta viđeni arhivski prikazi i projekti koje se sada postavljaju sinkronijski u komparaciju. Zanimljivo je jedino to, a time još i vrjednije, što se ovakva ambicija nije ostvarila još i ranije budući da je prošlo više od dva desetljeća od raspada posljednje jugoslavenske formacije. Ono što sada predstoji je smjelija interpretacija onog iznesenog s dodatnim uvidima koji će izazvati ustaljena mišljenja. 

1. Vinko Glanz: Parlament NR Slovenije, Ljubljana, 1954.-1959.godine
2. Juraj Neidhardt: Narodna skupština Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1955.-1970.godine
3. Kazimir Ostrogović: Gradska vijećnica, Zagreb, 1958. godina

4. Mihailo Janković, Dušan Milenković, Zgrada Društveno-političkih organizacija, Novi Beograd, 1959.-1964.godina

Jugoslavija u ideji, kao uostalom i bilo koja druga sastavljena država, nije imala nikakvog jamstva da će jednom stvorena zauvijek opstati. Ono što je nama danas zanimljivo, a na čemu je i izložba koncipirana su zajedničke poveznice tog nasljeđa, i kako se pokazuje bogatstvo ideja, narativa i interpretacija koji su se kroz njezino trajanje konstruirale. Alternativni socijalizam, zanimljiv po ne pristajanju na zauzimanje bilo koje od dviju političkih opcija već se drži na ekvidistanci između Istoka i Zapada, pobuđuje sveobuhvatniji  interes ne samo iz arhitektonskog rakursa. Za objasniti heterogenost bivše Jugoslavije argument gradnje i ekonomskog prosperiteta, koji je ovdje zorno prikazan, nije jedini ali je itakako relevantan. Ekonomski progres zabilježen je u gotovo svim dijelovima Jugoslavije, a arhitektura je ona koja neprikosnoveno o tome i danas u prostoru u kojem obitavamo svjedoči.

„Što su građevine i gradovi socijalističke Jugoslavije značili njezinim arhitektima, stanovnicima a što posjetiteljima? Kakav je bio njihov odnos sa službenom ideologijom? Što je službena idologija?“, samo su neka od pitanja koja postavlja jedan od kustosa Vladimir Kulić. On kroz komparaciju nekolicine izgrađenih „Titovih vila“ otkriva skrivenu reprezentacijsku poruku odaslanu arhitekturom njegovih realizacija. U Kumrovcu je to seoska kuća uprizorujući njegovo seosko porijeklo prvog jugoslavenskog etno-sela, u Beogradu historicistička vila za službena primanja, a na Brijunima modernistička vila vernakularne pojavnosti za internacionalne mondene uglednike. Ono čime Kulić objašnjava modernistički izraz arhitekture je njegova dvojaka simbolika ili nepristajanja i odcjepljenja od Sovjetskog bloka ili službeno prihvaćenog stila kao simbola modernizacije. No, tome još treba dodati za naše područje relevantno, kako 60te godine baštine na modernizaciji između dvaju ratova i njezinom arhitektonskom izrazu koji se tada formirao, a koji je bio deklarativno društveno angažiran, stoga je i nakon rata u socijalističkoj državi u kojoj je država bila ujedno i jedini investitor, modernistički izraz i radi toga ostao pogodan.

1. Titova rodna kuća u Kumrovcu
2. Bijela Palača, Dedinje, Beograd, 1936. godina
3. Titova "privatna" rezidencija na otoku Vangi, Brijuni
4. Muzej 25. maja, Beograd, 1962. godina

Ova je izložba vrhunac dvogodišnjeg projekta „Nedovršenih modernizacija“ tijekom kojeg su se formirane istraživačke grupe susretale na konferencijama održanim u Zagrebu, Skopju, Beogradu i Splitu, a Maribor je s titulom Europskog grada kulture 2012., ugostio završnu manifestaciju. Sve u svemu radi se o izložbi „unatrag“ o vremenu koje je sebe projiciralo u budućnost.

 Autorica teksta: Melita Čavlović

 

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Ostalo

Održan okrugli stol na temu Adventa u Zagrebu

16/10/2014
DAZ
U sklopu radionice Advent u Zagrebu, koju organizira DAZ u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba te Koncertnom direkcijom Zagreb, jučer, 15. listopada u prostorima Društva arhitekata Zagreba održan je okrugli stol koji se bavio nekim od već trajnih pitanja tretiranja javnog prostora glavnog gradskog trga.

Ekspedicija duha u orbitu

08/07/2014
DAZ / ORIS / razgovarao: Damir Sekulić
Iz novog broja časopisa ORIS donosimo intervju s Draganom Živadinovim i Mihom Turšićem pokretačima KSEVT-a (Kulturno središče evropskih vesoljskih tehnologij - Kulturni centar europske svemirske tehnologije) gostima ovogodišnjeg Think Space programa i ovogodišnjim predstavnicima Slovenije na Venecijanskom bijenalu.

Think Space Nekonferencija 2014.

12/06/2014
DAZ
3. Think Space Nekonferencija pod ovogodišnjom krovnom temom Money / Novac je još u tijeku, ali smo dodijelili nagrade, družili se uz Architects' talk otvorili izložbu nagađenih radova ovogodišnjih natječaja Territories, Culture & Society i Environment / Subtraction. Družili smo se s našim kustosima, žiratorima i gostima, a dok se polako približavamo kraju 3. izdanja Think Space ciklusa pročitajte i pogledajte kako su prošla zadnja dva dana Nekonferencije.

Prva dva dana 4. DZA

22/05/2014
DAZ
U tijeku su četvrti po redu Dani zagrebačke arhitekture na kojima ove godine tematiziramo poslovnu arhitekturu. U srijedu 21. svibnja manifestaciju je otvorio gradonačelnik Zagreba Milan Bandić.

Dodijeljene nagrade ARTUR

27/03/2014
DAZ
Danas 27. ožujka 2014. na zatvaranju prve konferencije ARTUR Arhitektura i turizam, koja se ove godine bavila temom Turistički prostor: Grad i regija, u nazočnosti zamjenika Ministra turizma Ratomira Ivčića,  Gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića, Veleposlanice Kraljevine Nizozemske Stelle Ronner-Grubačić i drugih uzvanika, dodijeljene su nagrade ARTUR projektima koji promiču razvoj lokalne zajednice, doprinose kvaliteti turističkog prostora, koji potiču interdisciplinarnosti cjelovitost u procesu i planiranju prostora, te očuvanju okoliša u nekoliko kategorija.

Aleksander Laslo o arhitekturi

09/03/2014
DAZ / UHA
Prenosimo kratki intervju Alena Žunića za ediciju 'Arhitektonski dijalozi 21' s Aleksanderom Laslom, nedavno preminulim kolegom i počasnim članom DAZ-a, objavljen na stranicama Udruženja hrvatskih arhitekata.

Society & Culture mini simpozij

05/03/2014
DAZ
Prošlog petka, 28. veljače 2014. zaokružili smo mini simpozijem u Laubi i drugi od tri ovogodišnja natječaja iz Think Space ciklusa „Money / Novac“.  Uz mnogobrojne međunarodne i domaće goste, Pedro Gadanho, žirator natječaja Culture & Society predstavio je pobjednike, a putem skype-a, Keller Esterling nas je uvela u temu zadnjeg natječaja - Environment/ Subtraction. Donosimo vam dojmove i pregled događanja iz Laube.

In memoriam Aleksander Laslo

28/02/2014
DAZ / Snješka Knežević
Donosimo dirljivi tekst Snješke Knežević o nedavno preminulom kolegi Aleksanderu Laslu.

Zadnji komentari

DAZ programi u 2014:



Partner:

Potpora:

  

 

Sponzori:

  

  

 Medijski partneri:

 

 



Pokrovitelji:

Potpora:

 

               

 

 

Medijski partneri:

 

Brončani sponzori:

 

  

 

Sponzori:

 



Pokrovitelji:

 

   

    

 

Potpora:

 

 

Partneri:

    

 

 

 

Sponzori:

 

  

    

 

    

 

Medijski partneri: