Nedovršene modernizacije

Arhitektura i urbanizam u bivšoj Jugoslaviji i zemljama nasljednicama

Autor/izvor: Melita Čavlović 05/03/2012

Donosimo osvrt na izložbu Nedovršene modernizacije: Između utopije i pragmatizma otvorenu u Umetnostnoj galeriji u Mariboru 10. 2. 2012. koju možete pogledati do 22. 4. 2012. Izložba je veliko finale dvogodišnjeg istoimenog istraživačkog projekta koji se kroz niz istraživanja, konferencija i izložbi bavio prostorima koje je stvorio socijalistički napredak u bivšoj Jugoslaviji te pokušao utvrditi što se s tim prostorima dogodilo nakon sloma zajedničke države i nestanka socijalizma. 

Zanimljivo je kako upravo sada, u vremenu obilježenom nedostatkom sustavnog planiranja i derodiranjem same te ideje, postavlja se izložba koja je rezultat sveobuhvatnog bavljenja modernističkim nasljeđem. Izložba je posebno fokusirana na gradove s jasnom potkom da današnje vrijeme sebe instruira o zaboravljenim i transformiranim vrijednostima. Arhitektonska i urbanistička ostavština modernizacijskih procesa zemalja bivše Jugoslavije, ovom je izložbom povezala formirane grupe pripadajućih zemalja s istraživačkim doprinosima na zajedničkom pothvatu koji je kulminirao mariborskom izložbom. Generacijski mlađi naraštaji, kritički su se osvrnuli na nasljeđe i povezali s nekim još živućim svjedocima modernizacije, i na taj način pronašli neka nova ili zaboravljena značenja koja obavještavaju našu sadašnjost o procesima druge polovice 20. stoljeća. Entuzijazmom mladih istraživača i kustosa ponegdje se iznose i po prvi puta viđeni arhivski prikazi i projekti koje se sada postavljaju sinkronijski u komparaciju. Zanimljivo je jedino to, a time još i vrjednije, što se ovakva ambicija nije ostvarila još i ranije budući da je prošlo više od dva desetljeća od raspada posljednje jugoslavenske formacije. Ono što sada predstoji je smjelija interpretacija onog iznesenog s dodatnim uvidima koji će izazvati ustaljena mišljenja. 

1. Vinko Glanz: Parlament NR Slovenije, Ljubljana, 1954.-1959.godine
2. Juraj Neidhardt: Narodna skupština Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1955.-1970.godine
3. Kazimir Ostrogović: Gradska vijećnica, Zagreb, 1958. godina

4. Mihailo Janković, Dušan Milenković, Zgrada Društveno-političkih organizacija, Novi Beograd, 1959.-1964.godina

Jugoslavija u ideji, kao uostalom i bilo koja druga sastavljena država, nije imala nikakvog jamstva da će jednom stvorena zauvijek opstati. Ono što je nama danas zanimljivo, a na čemu je i izložba koncipirana su zajedničke poveznice tog nasljeđa, i kako se pokazuje bogatstvo ideja, narativa i interpretacija koji su se kroz njezino trajanje konstruirale. Alternativni socijalizam, zanimljiv po ne pristajanju na zauzimanje bilo koje od dviju političkih opcija već se drži na ekvidistanci između Istoka i Zapada, pobuđuje sveobuhvatniji  interes ne samo iz arhitektonskog rakursa. Za objasniti heterogenost bivše Jugoslavije argument gradnje i ekonomskog prosperiteta, koji je ovdje zorno prikazan, nije jedini ali je itakako relevantan. Ekonomski progres zabilježen je u gotovo svim dijelovima Jugoslavije, a arhitektura je ona koja neprikosnoveno o tome i danas u prostoru u kojem obitavamo svjedoči.

„Što su građevine i gradovi socijalističke Jugoslavije značili njezinim arhitektima, stanovnicima a što posjetiteljima? Kakav je bio njihov odnos sa službenom ideologijom? Što je službena idologija?“, samo su neka od pitanja koja postavlja jedan od kustosa Vladimir Kulić. On kroz komparaciju nekolicine izgrađenih „Titovih vila“ otkriva skrivenu reprezentacijsku poruku odaslanu arhitekturom njegovih realizacija. U Kumrovcu je to seoska kuća uprizorujući njegovo seosko porijeklo prvog jugoslavenskog etno-sela, u Beogradu historicistička vila za službena primanja, a na Brijunima modernistička vila vernakularne pojavnosti za internacionalne mondene uglednike. Ono čime Kulić objašnjava modernistički izraz arhitekture je njegova dvojaka simbolika ili nepristajanja i odcjepljenja od Sovjetskog bloka ili službeno prihvaćenog stila kao simbola modernizacije. No, tome još treba dodati za naše područje relevantno, kako 60te godine baštine na modernizaciji između dvaju ratova i njezinom arhitektonskom izrazu koji se tada formirao, a koji je bio deklarativno društveno angažiran, stoga je i nakon rata u socijalističkoj državi u kojoj je država bila ujedno i jedini investitor, modernistički izraz i radi toga ostao pogodan.

1. Titova rodna kuća u Kumrovcu
2. Bijela Palača, Dedinje, Beograd, 1936. godina
3. Titova "privatna" rezidencija na otoku Vangi, Brijuni
4. Muzej 25. maja, Beograd, 1962. godina

Ova je izložba vrhunac dvogodišnjeg projekta „Nedovršenih modernizacija“ tijekom kojeg su se formirane istraživačke grupe susretale na konferencijama održanim u Zagrebu, Skopju, Beogradu i Splitu, a Maribor je s titulom Europskog grada kulture 2012., ugostio završnu manifestaciju. Sve u svemu radi se o izložbi „unatrag“ o vremenu koje je sebe projiciralo u budućnost.

 Autorica teksta: Melita Čavlović

 

Ostalo

Podcast

Prednji Plan #15 / RECIKLUS ep.3: Kako naprijed u budućnost?

30/03/2023
Filip Pračić
U trećoj epizodi Reciklusa osvrćemo se na projekcije budućnosti, (ne)mogućnosti eksperimenta, horizonte razvoja i perspektive prostornog planiranja.

Podcast

Prednji Plan #14 / RECIKLUS ep.2: Kung fu urbanizam

24/03/2023
Filip Pračić
Kao najavu za drugu sezonu Prednjeg plana, odlučili smo snimiti tri kratke epizode u kojima se osvrćemo na prethodno snimljene epizode kroz 2022. godinu.

Osvrt

Čemu pjesnici u željezno doba? Sjećanje na Vladimira Mattionija

03/02/2023
DAZ

U nakladi Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske upravo je iz tiska izašla knjižica "Čemu pjesnici u željezno doba? Sjećanje na Vladimira Mattionija", Edicija Memoar, koju potpisuje akademik Nikola Bašić.

Osvrt

DAZ predao stručne prijedloge za GUP Zagreba i Sesveta

17/10/2022
DAZ
U sklopu rane participacije vezane za izmjene i dopune GUP-a Zagreba i GUP-a Sesveta, DAZ je proveo prikupljanje pisanih prijedloga i predao ih Zavodu za prostorno uređenje Grada Zagreba. 

In memoriam

Arhitekt Željko Kovačić, 1951.-2021.

15/08/2021
DAZ
Arhitekt Željko Kovačić napustio nas je 13. kolovoza 2021. godine. Ispraćaj je na Krematoriju u utorak 17. kolovoza 2021. godine u 14,40 sati.

in memoriam

CRTA se CRTAAAAA

30/10/2020
DAZ/ Aneta Mudronja Pletenac
U ponedjeljak navečer, iznenada, u 52. godini života preminuo je akademski slikar i multimedijalni umjetnik Marijan Crtalić – Crta (1968. – 2020.)

potres 2020

Prvi program mjera i Pravilnik o sadržaju projekta iz Zakona o obnovi - stav arhitektonske struke

28/10/2020
DAZ
Arhitektonska struka u Savjetu za obnovu obratila se predsjedniku Stručnog savjeta i ministru Horvatu sa komentarima i primjedbama na Prijedlog Prvog programa mjera i Prijedlog Pravilnika o sadržaju projekta obnove. Arhitektonske institucije također su i potpunu, širu verziju dostavile u e-Savjetovanje.

prostorno planiranje

slučaj Knežija - nužan je novi sustav prostornog planiranja

31/07/2020
DAZ
Ideja o novoj velikoj zgradi umjesto opskrbnog centra zabrinula je građane Knežije i Zagreba


 





Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:

 


Medijski partneri:

 

 


Donatori:



 



 

 


 



Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:



Partneri:



Medijski partneri:



Donatori:


  •  

 

Društvo arhitekata Zagreba
Trg bana Josipa Jelacica 3/1
t +385 1 4816151
daz@d-a-z.hr

DAZ bilten:

Prijavite se
Copyright ©2024 DAZ.