Nedovršene modernizacije

Arhitektura i urbanizam u bivšoj Jugoslaviji i zemljama nasljednicama

Autor/izvor: Melita Čavlović 05/03/2012

Donosimo osvrt na izložbu Nedovršene modernizacije: Između utopije i pragmatizma otvorenu u Umetnostnoj galeriji u Mariboru 10. 2. 2012. koju možete pogledati do 22. 4. 2012. Izložba je veliko finale dvogodišnjeg istoimenog istraživačkog projekta koji se kroz niz istraživanja, konferencija i izložbi bavio prostorima koje je stvorio socijalistički napredak u bivšoj Jugoslaviji te pokušao utvrditi što se s tim prostorima dogodilo nakon sloma zajedničke države i nestanka socijalizma. 

Zanimljivo je kako upravo sada, u vremenu obilježenom nedostatkom sustavnog planiranja i derodiranjem same te ideje, postavlja se izložba koja je rezultat sveobuhvatnog bavljenja modernističkim nasljeđem. Izložba je posebno fokusirana na gradove s jasnom potkom da današnje vrijeme sebe instruira o zaboravljenim i transformiranim vrijednostima. Arhitektonska i urbanistička ostavština modernizacijskih procesa zemalja bivše Jugoslavije, ovom je izložbom povezala formirane grupe pripadajućih zemalja s istraživačkim doprinosima na zajedničkom pothvatu koji je kulminirao mariborskom izložbom. Generacijski mlađi naraštaji, kritički su se osvrnuli na nasljeđe i povezali s nekim još živućim svjedocima modernizacije, i na taj način pronašli neka nova ili zaboravljena značenja koja obavještavaju našu sadašnjost o procesima druge polovice 20. stoljeća. Entuzijazmom mladih istraživača i kustosa ponegdje se iznose i po prvi puta viđeni arhivski prikazi i projekti koje se sada postavljaju sinkronijski u komparaciju. Zanimljivo je jedino to, a time još i vrjednije, što se ovakva ambicija nije ostvarila još i ranije budući da je prošlo više od dva desetljeća od raspada posljednje jugoslavenske formacije. Ono što sada predstoji je smjelija interpretacija onog iznesenog s dodatnim uvidima koji će izazvati ustaljena mišljenja. 

1. Vinko Glanz: Parlament NR Slovenije, Ljubljana, 1954.-1959.godine
2. Juraj Neidhardt: Narodna skupština Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1955.-1970.godine
3. Kazimir Ostrogović: Gradska vijećnica, Zagreb, 1958. godina

4. Mihailo Janković, Dušan Milenković, Zgrada Društveno-političkih organizacija, Novi Beograd, 1959.-1964.godina

Jugoslavija u ideji, kao uostalom i bilo koja druga sastavljena država, nije imala nikakvog jamstva da će jednom stvorena zauvijek opstati. Ono što je nama danas zanimljivo, a na čemu je i izložba koncipirana su zajedničke poveznice tog nasljeđa, i kako se pokazuje bogatstvo ideja, narativa i interpretacija koji su se kroz njezino trajanje konstruirale. Alternativni socijalizam, zanimljiv po ne pristajanju na zauzimanje bilo koje od dviju političkih opcija već se drži na ekvidistanci između Istoka i Zapada, pobuđuje sveobuhvatniji  interes ne samo iz arhitektonskog rakursa. Za objasniti heterogenost bivše Jugoslavije argument gradnje i ekonomskog prosperiteta, koji je ovdje zorno prikazan, nije jedini ali je itakako relevantan. Ekonomski progres zabilježen je u gotovo svim dijelovima Jugoslavije, a arhitektura je ona koja neprikosnoveno o tome i danas u prostoru u kojem obitavamo svjedoči.

„Što su građevine i gradovi socijalističke Jugoslavije značili njezinim arhitektima, stanovnicima a što posjetiteljima? Kakav je bio njihov odnos sa službenom ideologijom? Što je službena idologija?“, samo su neka od pitanja koja postavlja jedan od kustosa Vladimir Kulić. On kroz komparaciju nekolicine izgrađenih „Titovih vila“ otkriva skrivenu reprezentacijsku poruku odaslanu arhitekturom njegovih realizacija. U Kumrovcu je to seoska kuća uprizorujući njegovo seosko porijeklo prvog jugoslavenskog etno-sela, u Beogradu historicistička vila za službena primanja, a na Brijunima modernistička vila vernakularne pojavnosti za internacionalne mondene uglednike. Ono čime Kulić objašnjava modernistički izraz arhitekture je njegova dvojaka simbolika ili nepristajanja i odcjepljenja od Sovjetskog bloka ili službeno prihvaćenog stila kao simbola modernizacije. No, tome još treba dodati za naše područje relevantno, kako 60te godine baštine na modernizaciji između dvaju ratova i njezinom arhitektonskom izrazu koji se tada formirao, a koji je bio deklarativno društveno angažiran, stoga je i nakon rata u socijalističkoj državi u kojoj je država bila ujedno i jedini investitor, modernistički izraz i radi toga ostao pogodan.

1. Titova rodna kuća u Kumrovcu
2. Bijela Palača, Dedinje, Beograd, 1936. godina
3. Titova "privatna" rezidencija na otoku Vangi, Brijuni
4. Muzej 25. maja, Beograd, 1962. godina

Ova je izložba vrhunac dvogodišnjeg projekta „Nedovršenih modernizacija“ tijekom kojeg su se formirane istraživačke grupe susretale na konferencijama održanim u Zagrebu, Skopju, Beogradu i Splitu, a Maribor je s titulom Europskog grada kulture 2012., ugostio završnu manifestaciju. Sve u svemu radi se o izložbi „unatrag“ o vremenu koje je sebe projiciralo u budućnost.

 Autorica teksta: Melita Čavlović

 

Ostalo

eSavjetovanje - Zakon o potresu - stav struke

16/06/2020
DAZ
Arhitektonska struka dala je svoje komentare u e-savjetovanju o Prijedlogu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

Dokumetacija za obnovu nakon potresa

09/06/2020
Daz, Dražen Arbutina
Donosimo izvatke iz zakonodavnog okvira, koji prepoznaje potrebe i daje mogućnosti za nužne interventne i hitne aktivnosti

Privremeni domovi Zagrepčana stradalih u potresu

27/05/2020
DAZ
Gdje graditi zgrade za građane koji su se morali iseliti iz svojih stanova zbog oštećenja potresom: u Novog Zagrebu ili u istom susjedstvu iz kojeg su se iselili?  

HAZU o potresu i obnovi Zagreba

05/05/2020
HAZU/DAZ
Izjava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o obnovi Zagreba nakon potresa 22. Ožujka 2020.

Izvješće o zagrebačkom potresu

23/04/2020
DAZ
Izvješće o zagrebačkom potresu 1880. godine sastavio je akademik Josip Torbar, a ono na informativni način govori nešto i o današnjim vremenu nakon potresa 2020.

DAZ na sastanku savjeta za Gornji i Donji grad

17/04/2020
DAZ
DAZ je na poziv Grada Zagreba 17.travnja 2020. sudjelovao na prvom sastanku Savjeta za obnovu Gornjeg i Donjeg grada  

Obnova Zagreba – struka / Grad / Država

14/04/2020
DAZ
Uvažavajući nastojanja Države i Grada u pomoći unesrećenim stanovnicima, kao i daljnja Gradska nastojanja za unapređenjem stanja u prostoru Donjeg i Gornjeg grada, vidimo prostor za stručni doprinos, ako nas se stvarno, a ne samo kao pokriće, želi saslušati i uvažavati.
Struka želi i može doprinijeti obnovi Zagreba, ali jasno ističe: neće biti ničiji smokvin list!  

Iskustva Zavoda za obnovu Dubrovnika mogu biti "copy-paste" za Zagreb

04/04/2020
DAZ, Dubrovački vjesnik
Prenosimo članak iz Dubrovačkog vjesnika koji potpisuje Bruno Lucić, a razgovarao je sa sadašnjom ravnateljicom i bivšim ravnateljem Zavoda za obnovu Dubrovnika nakon potresa 1979. godine








Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: