Nedovršene modernizacije

Arhitektura i urbanizam u bivšoj Jugoslaviji i zemljama nasljednicama

Autor/izvor: Melita Čavlović 05/03/2012

Donosimo osvrt na izložbu Nedovršene modernizacije: Između utopije i pragmatizma otvorenu u Umetnostnoj galeriji u Mariboru 10. 2. 2012. koju možete pogledati do 22. 4. 2012. Izložba je veliko finale dvogodišnjeg istoimenog istraživačkog projekta koji se kroz niz istraživanja, konferencija i izložbi bavio prostorima koje je stvorio socijalistički napredak u bivšoj Jugoslaviji te pokušao utvrditi što se s tim prostorima dogodilo nakon sloma zajedničke države i nestanka socijalizma. 

Zanimljivo je kako upravo sada, u vremenu obilježenom nedostatkom sustavnog planiranja i derodiranjem same te ideje, postavlja se izložba koja je rezultat sveobuhvatnog bavljenja modernističkim nasljeđem. Izložba je posebno fokusirana na gradove s jasnom potkom da današnje vrijeme sebe instruira o zaboravljenim i transformiranim vrijednostima. Arhitektonska i urbanistička ostavština modernizacijskih procesa zemalja bivše Jugoslavije, ovom je izložbom povezala formirane grupe pripadajućih zemalja s istraživačkim doprinosima na zajedničkom pothvatu koji je kulminirao mariborskom izložbom. Generacijski mlađi naraštaji, kritički su se osvrnuli na nasljeđe i povezali s nekim još živućim svjedocima modernizacije, i na taj način pronašli neka nova ili zaboravljena značenja koja obavještavaju našu sadašnjost o procesima druge polovice 20. stoljeća. Entuzijazmom mladih istraživača i kustosa ponegdje se iznose i po prvi puta viđeni arhivski prikazi i projekti koje se sada postavljaju sinkronijski u komparaciju. Zanimljivo je jedino to, a time još i vrjednije, što se ovakva ambicija nije ostvarila još i ranije budući da je prošlo više od dva desetljeća od raspada posljednje jugoslavenske formacije. Ono što sada predstoji je smjelija interpretacija onog iznesenog s dodatnim uvidima koji će izazvati ustaljena mišljenja. 

1. Vinko Glanz: Parlament NR Slovenije, Ljubljana, 1954.-1959.godine
2. Juraj Neidhardt: Narodna skupština Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1955.-1970.godine
3. Kazimir Ostrogović: Gradska vijećnica, Zagreb, 1958. godina

4. Mihailo Janković, Dušan Milenković, Zgrada Društveno-političkih organizacija, Novi Beograd, 1959.-1964.godina

Jugoslavija u ideji, kao uostalom i bilo koja druga sastavljena država, nije imala nikakvog jamstva da će jednom stvorena zauvijek opstati. Ono što je nama danas zanimljivo, a na čemu je i izložba koncipirana su zajedničke poveznice tog nasljeđa, i kako se pokazuje bogatstvo ideja, narativa i interpretacija koji su se kroz njezino trajanje konstruirale. Alternativni socijalizam, zanimljiv po ne pristajanju na zauzimanje bilo koje od dviju političkih opcija već se drži na ekvidistanci između Istoka i Zapada, pobuđuje sveobuhvatniji  interes ne samo iz arhitektonskog rakursa. Za objasniti heterogenost bivše Jugoslavije argument gradnje i ekonomskog prosperiteta, koji je ovdje zorno prikazan, nije jedini ali je itakako relevantan. Ekonomski progres zabilježen je u gotovo svim dijelovima Jugoslavije, a arhitektura je ona koja neprikosnoveno o tome i danas u prostoru u kojem obitavamo svjedoči.

„Što su građevine i gradovi socijalističke Jugoslavije značili njezinim arhitektima, stanovnicima a što posjetiteljima? Kakav je bio njihov odnos sa službenom ideologijom? Što je službena idologija?“, samo su neka od pitanja koja postavlja jedan od kustosa Vladimir Kulić. On kroz komparaciju nekolicine izgrađenih „Titovih vila“ otkriva skrivenu reprezentacijsku poruku odaslanu arhitekturom njegovih realizacija. U Kumrovcu je to seoska kuća uprizorujući njegovo seosko porijeklo prvog jugoslavenskog etno-sela, u Beogradu historicistička vila za službena primanja, a na Brijunima modernistička vila vernakularne pojavnosti za internacionalne mondene uglednike. Ono čime Kulić objašnjava modernistički izraz arhitekture je njegova dvojaka simbolika ili nepristajanja i odcjepljenja od Sovjetskog bloka ili službeno prihvaćenog stila kao simbola modernizacije. No, tome još treba dodati za naše područje relevantno, kako 60te godine baštine na modernizaciji između dvaju ratova i njezinom arhitektonskom izrazu koji se tada formirao, a koji je bio deklarativno društveno angažiran, stoga je i nakon rata u socijalističkoj državi u kojoj je država bila ujedno i jedini investitor, modernistički izraz i radi toga ostao pogodan.

1. Titova rodna kuća u Kumrovcu
2. Bijela Palača, Dedinje, Beograd, 1936. godina
3. Titova "privatna" rezidencija na otoku Vangi, Brijuni
4. Muzej 25. maja, Beograd, 1962. godina

Ova je izložba vrhunac dvogodišnjeg projekta „Nedovršenih modernizacija“ tijekom kojeg su se formirane istraživačke grupe susretale na konferencijama održanim u Zagrebu, Skopju, Beogradu i Splitu, a Maribor je s titulom Europskog grada kulture 2012., ugostio završnu manifestaciju. Sve u svemu radi se o izložbi „unatrag“ o vremenu koje je sebe projiciralo u budućnost.

 Autorica teksta: Melita Čavlović

 

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Ostalo

Dodijeljene nagrade ARTUR

27/03/2014
DAZ
Danas 27. ožujka 2014. na zatvaranju prve konferencije ARTUR Arhitektura i turizam, koja se ove godine bavila temom Turistički prostor: Grad i regija, u nazočnosti zamjenika Ministra turizma Ratomira Ivčića,  Gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića, Veleposlanice Kraljevine Nizozemske Stelle Ronner-Grubačić i drugih uzvanika, dodijeljene su nagrade ARTUR projektima koji promiču razvoj lokalne zajednice, doprinose kvaliteti turističkog prostora, koji potiču interdisciplinarnosti cjelovitost u procesu i planiranju prostora, te očuvanju okoliša u nekoliko kategorija.

Aleksander Laslo o arhitekturi

09/03/2014
DAZ / UHA
Prenosimo kratki intervju Alena Žunića za ediciju 'Arhitektonski dijalozi 21' s Aleksanderom Laslom, nedavno preminulim kolegom i počasnim članom DAZ-a, objavljen na stranicama Udruženja hrvatskih arhitekata.

Society & Culture mini simpozij

05/03/2014
DAZ
Prošlog petka, 28. veljače 2014. zaokružili smo mini simpozijem u Laubi i drugi od tri ovogodišnja natječaja iz Think Space ciklusa „Money / Novac“.  Uz mnogobrojne međunarodne i domaće goste, Pedro Gadanho, žirator natječaja Culture & Society predstavio je pobjednike, a putem skype-a, Keller Esterling nas je uvela u temu zadnjeg natječaja - Environment/ Subtraction. Donosimo vam dojmove i pregled događanja iz Laube.

In memoriam Aleksander Laslo

28/02/2014
DAZ / Snješka Knežević
Donosimo dirljivi tekst Snješke Knežević o nedavno preminulom kolegi Aleksanderu Laslu.

Radovan Tajder - 44 godine rada

21/02/2014
DAZ / Morana Manger i Damir Sekulić
Povodom skorog otvaranja velike retrospektivne izložbe o čemu smo već pisali, razgovarali smo s Radovanom Tajderom, poznatim hrvatskim arhitektom s bečkom adresom.

Pregled aktivnosti Društva arhitekata Zagreba za 2013. godinu

31/01/2014
DAZ
Donosimo vam pregled rada Društva arhitekata Zagreba u kojem vas želimo ukratko provesti kroz aktivnosti i događanja iz 2013. godine, te izvijestiti o planovima i aktivnostima za 2014. godinu u kojima ćete nam se, vjerujemo, pridružiti.

 

Kakve gradske projekte građani Pule smatraju turističkim potencijalima grada?

28/01/2014
DAZ / Davorka Perić
Na trećoj radionici Artur (Arhitektura i turizam) u Puli održanog 16.  i 17. prosinca 2013. u Društvu arhitekata Istre u Puli na temu Turistički prostor: Grad i regija – građani Pule bavili su se propitivanjem i istraživanjem odnosa svoga grada i regije kroz interaktivnu, multidisciplinarnu radionicu.

ARTUR – Turistički prostor: Grad i regija

05/12/2013
DAZ
Ovogodišnja tema ARTURA – Turistički prostor: Grad i regija – bavi se propitivanjem i istraživanjem odnosa turističkih gradova i njihovih regija. Odnos grada i regije detaljnije se proučava kroz tri specifične interaktivne i multidisciplinarne radionice. Nakon prve, održane u listopadu u Zadru, gdje se promišljao utjecaj javnih prostora na turizam, donosimo teme i pitanja druge radionice u  Dubrovniku – Identitet Grad - regija , te najavljujemo radionicu u Puli – Gradski projekti kao potencijali turističkog razvoja grada i regije koja će se održati u prosincu 2013.