Arhitektonsko naslijeđe

Istraživanje i obnova šibenskih novovjekovnih tvrđava

Autor/izvor: DAZ 09/03/2017

Pozivamo vas na prvo predavanje iz XII ciklusa programa Arhitektura i naslijeđe o obnovi i revitalizaciji naslijeđa sredstvima fondova Europske unije. Predavanje  dr. sc. Ive Glavaša  pod nazivom "Istraživanje i obnova šibenskih novovjekovnih tvrđava"  će se održat  09. ožujka 2017. godine u 18 h, u prostorima Društva arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 3/1.

 
 
U sklopu XII ciklusa programa Arhitektura i naslijeđe o obnovi i revitalizaciji naslijeđa sredstvima fondova Europske unije slijede predavanja o obnovi zagrebačkih muzeja:
 
23. 03. 2017.
Skriveno blago Gornjega grada - revitalizacija  Palače Babočaj - Gvozdanović
Katarina Bence, Željko Kovačić, Miroslav Gašparović, Vesna Ledić
 
06. 04. 2017.
OBNOVA PROČELJA ETNOGRAFSKOG MUZEJA – PROJEKT NOVOG POSTAVA
Goranka Horjan, Blanda Matica
 
20. 04. 2017.
OBNOVA TEHNIČKOG MUZEJA I NOVI POSTAV
Markita Franulić, dr.sc. Vlatka Rajčić
 
11.05.2017. 
Obnova spomeničke palače Amadeo za prirodoslovni muzej 21. stoljeća  
Goran Rako, dr.sc. Iva Mihoci

 

 

dr.sc. Ivo Glavaš: Istraživanje i obnova šibenskih novovjekovnih tvrđava

Srednjovjekovni šibenski fortifikacijski sustav znatno je unaprijeđen i nadograđen u ranom novom vijeku kako bi se uži prostor grada obranio od osmanske prijetnje iz zaleđa i s mora. Već krajem srednjeg vijeka, polovinom 15. stoljeća ojačani su gradski bedemi i kule kako bi mogli odoljeti artiljerijskom vatrenom oružju. Određene adaptacije početkom novog vijeka mogu se pratiti i na kaštelu sv. Mihovila. Početkom katastrofalnog Kandijskog rata (1645. – 1669.) između Venecije i Osmanskog Carstva grade se potpuno nova šibenska Velika kopnena vrata te tvrđave sv. Ivana i Barone koje su trebale osigurati vitalne uzvisine iznad grada Šibenika. U drugoj fazi Kandijskog rata, za vrijeme generalnog providura Antonija Bernarda (1656. – 1660.) na postojeće gradske bedeme na istočnoj strani dograđuju se dva veća bastiona, bastion Bernardi i bastion sv. Katarine. U posljednje vrijeme na ključnim elementima šibenskog fortifikacijskog sustava vrše se konzervatorsko-restauratorski radovi, uglavnom u okvirima europskih projekata. Vidjet ćemo kakav je odnos nove namjene u tvrđavama, koje su svoju primarnu obrambenu funkciju odavno izgubile, i  izvorne strukture spomenika te koje su nove spoznaje o šibenskim fortifikacijama kasnog srednjeg i ranog novog vijeka posljedica arheoloških i konzervatorskih istraživanja. 

 

Dr. sc. Ivo Glavaš rođen je u Šibeniku 1964. godine gdje završava osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu u Zadru studirao je povijest i povijest umjetnosti i diplomirao 1989. godine na Odsjeku za povijest temom ˝Crkvena organizacija u ostrogotskoj Dalmaciji s posebnim obzirom na topografska pitanja˝. Od 1990. godine radi kao konzervator u Konzervatorskom odjelu u Šibeniku. Reformirani bolonjski doktorski studij antičke arheologije na Sveučilištu u Zadru upisao je u listopadu 2009. godine specijalizirajući se za teme iz rimske provincijalne arheologije. Pod vodstvom akademika Nenada Cambija i mentora prof. dr. Željka Miletića, u sklopu doktorskog istraživanja, sudjeluje u znanstvenom projektu iskapanja na prostoru nekadašnjeg rimskog legijskog logora u Burnumu (Ivoševci kod Kistanja). U veljači 2015. godine na Sveučilištu u Zadru doktorirao je obranom teze pod naslovom ˝Vojno značenje cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji za principata˝. Autor je niza znanstvenih radova u relevantnim časopisima od koji su neki indeksirani u najznačajnijim inozemnim citatnim bazama Scopus i Web of Science. Objavljuje znanstvene i stručne radove  iz područja arheologije  i  kulturne povijesti. Krajem 2016. godine iz tiska mu je izašla knjiga pod naslovom ˝Konzularni beneficijariji u rimskoj provinciji Dalmaciji˝. Sudionik je brojnih međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova (Zagreb, Zadar, Šibenik, Innsbruck, Trenta, itd.) na kojima je imao izlaganja posvećena temama povezanim s rimskom vojskom, prometnicama i teritorijalno-administrativnim ustrojem rimske provincije Dalmacije te izlaganja povezana s novovjekovnom fortifikacijskom arhitekturom. U svojim radovima o fortifikacijama, znanstvenoj javnosti prezentira dosad potpuno neobrađeni sustav utvrda, kaštela i zaklona u nekadašnjem šibenskom distriktu na kraju 15. i početku 16. stoljeća koji je građen za obranu od Osmanlija te novovjekovne adaptacije na srednjovjekovnim tvrđavama (tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku) što predstavlja iskorak u proučavanju novovjekovnih fortifikacija na prostoru Šibenika. Kao konzervator radio je na različitim poslovima od pokretnih spomenika (umjetnički predmeti, crkveni inventari i arhivi), preko suradnje na izradi najsloženije vrste prostornih planova kroz konzervatorske podloge (konzervatorska podloga za Generalni urbanistički plan Šibenika, prostorni planovi općina i gradova u Šibensko-kninskoj županiji) do nadzora nad konzervatorsko-restauratorskim radovima na javnim, sakralnim, arheološkim i fortifikacijskim spomenicima (tvrđave Barone,  sv. Ivana i tvrđava sv. Nikole) na području nadležnosti Konzervatorskog odjela u Šibeniku. 

 

Predavanje se u Programu SU-a HKA-a vrednuje s tri sata iz područja

C GRAĐENJE, ODRŽIVA GRADNJA I KONTEKST

C3.1 Nasljeđe

C3.2 Rekonstrukcija

 

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Ostalo

Grad je sinteza

25/09/2017
vizkultura.hr
Povjesničarka umjetnosti Željka Čorak, između ostaloga, autorica je i nekih od ponajboljih knjiga o Zagrebu, kao što su U funkciji znaka – Drago Ibler i hrvatska arhitektura između dva rata i Zagreb, pisani prostor. U ovom razgovoru, kao nastavak Vizkulturine serije o arhitekturi, urbanizmu i urbanizaciji Zagreba, govori o nekima od novoizgrađenih objekata, dovršenim i nedovršenim dijelovima grada i drugim zagrebološkim temama.

MMSU u Rijeci – muzej u nastajanju

21/09/2017
pogledaj.to
22. rujna 2017., u 20 h prvom retrospektivnom izložbom Tomislava Gotovca “Anticipator kriza – Kuda idemo ne pitajte”, otvara se Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, na novoj lokaciji – unutar kompleksa bivše tvornice Rikard Benčić.

Spomen obilježje u Krapini smrtno stradalim i umrlim braniteljima u Domovinskom ratu s područja Krapinsko–zagorske županije

18/09/2017
DAZ/ DAV
Raspisan je Natječaj za izradu Idejnog urbanističko – arhitektonsko – krajobrazno – likovnog rješenja: Spomen obilježje u Krapini smrtno stradalim i umrlim braniteljima u Domovinskom ratu s područja Krapinsko–zagorske županije.

32. Izborna skupština DAZ-a

14/09/2017
DAZ
Poziv na 32. izbornu skupštinu Društva arhitekata Zagreba (DAZ) u četvrtak 28. rujna 2017. godine s početkom u 18 sati u prostorijama DAZ-a

5. Dani industrijske baštine u Sisku

13/09/2017
DAZ/sisakportal.hr
Petu godinu zaredom slavna sisačka industrija oživljava kroz Dane industrijske baštine koji se održavaju od 15. do 30. rujna.

In memoriam - Drago Bradić

11/09/2017
DAZ
S dubokom žalošću javljamo da je preminuo uvaženi kolega arhitekt Drago Bradić.

Baština i priroda - krajolik mogućnosti

11/09/2017
DAZ
Pozivamo vas na izlaganja koja će se održati u sklopu programa Dana europske baštine u Krapju 16.09.2017.

Nagrada ARTUR 2017

08/09/2017
DAZ
Društvo arhitekata Zagreba u sklopu projekta ARTUR (Arhitektura i turizam) za 2017. raspisuje Poziv za predlaganje projekata za Nagradu ARTUR.