Stanovanje

Kakva je kvaliteta stanovanja u Hrvatskoj?

Autor/izvor: Jutarnji.hr 06/02/2012

Na portalu Jutarnji.hr objavljeni su rezultati istraživanja koje je proveo Centar za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO) na temu kvalitete stanovanja u Hrvatskoj. Svrha tog istraživanja bila je dobiti nove spoznaje o kvaliteti stanovanja u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja temelja za izradu nacionalne stambene strategije.

U nastavku prenosimo cijeli članak autorice Jelene Kovačević za Jutarnji.hr

Počinjemo s činjenicama: hrvatske vlade nikad nisu donijele nacionalnu stambenu strategiju ni programe o zbrinjavanju mladih, obitelji na početku karijera i starije populacije. Nikad nisu osnovale ni stambeni fond koji bi vodio projekte gradnje socijalnih i javno najamnih stanova za one koji si svojim primanjima ne mogu priuštiti pristojno stanovanje. S druge strane, stambenim tržištem dominiraju spekulativni interesi investitora, kriza i rast nezaposlenosti dovode brojna kućanstva pred neizvjesnost, uz to su nepovoljni i uvjeti kreditiranja, a većina onih koji su uspjeli dobiti kredit od banaka prevarena je “švicarcima”. Uzmemo li sve to u obzir, poražavajuće je govoriti o provedbi stambene politike u Hrvatskoj.

No ipak, prvi su pomaci učinjeni.

Naime, Centar za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO) proveo je uz potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Grada Zagreba terensko istraživanje “Procjena stambenih potreba”, kojim se ispituje kvaliteta stanovanja u Hrvatskoj, i to na razini države i grada Zagreba. Iako zapadne zemlje redovito svake četiri godine obavljaju procjenu stambenih potreba, koje služe kao podloga za stambene strategije, takva je vrsta ankete, u Hrvatskoj provedena tek prvi put!

Svrha tog istraživanja bila je dobiti nove spoznaje o kvaliteti stanovanja u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja temelja za izradu nacionalne stambene strategije.

Pa, kako se živi u Hrvatskoj? Krenimo redom.

Prema završnim rezultatima “Procjene stambenih potreba”, u Hrvatskoj dominiraju trosobni i dvosobni stanovi, a 35,5 posto stanovnika ima do 40 četvornih metara sobnog prostora. U odnosu na broj članova obitelji, nedovoljno soba ima 15,9 posto kućanstava, a donekle dovoljno njih 10,9 posto. Gojko Bežovan, predsjednik CERANEO-a i profesor na Pravnom fakultetu te vodeći stručnjak u Hrvatskoj za stambenu politiku, ističe da su to skromne stambene prilike, posebice izražene u većim gradovima.

- Kvaliteta stanovanja ostvarena je u manjim gradovima gdje dominiraju obiteljske kuće. Što su gradovi veći, kvaliteta stanovanja je skromnija. Procjena je pokazala specifičan položaj naša tri veća grada - Osijeka, Rijeke i Splita, koji se izdvajaju skromnim stambenim standardom. U Zagrebu je standard bogatiji jer je više obiteljskih kuća i gradili su se veći stanovi nego u spomenutim gradovima - objašnjava.

Uz manjak prostora, dodaje, istraživanje je upozorilo i na problem prenaseljenosti koji je kod nas zapostavljen, a ima patološke učinke na obitelj i društvo jer manjak prostora ograničava sve članove kućanstava. Veći dio stambenog fonda građen je u 60-im i 70-im godinama kada stanovi nisu predviđali prostor za, primjerice, perilicu rublja, a još manje za računalo, perilicu posuđa ili mikrovalnu pećnicu. Ti su stanovi danas višestruko zastarjeli.

Problem je i opremljenost stanova, iako je riječ o primjetnom poboljšanju. Tako je sustav grijanja problem za 15 posto kućanstava, 12,7 posto ih ima nekvalitetne električne instalacije, a vodovodne su instalacije problem za 13,2 posto kućanstava. No, zabrinjavajuće je to što 5,1 posto još uvijek nema vodovod, WC u kući nema 3,4 posto, a kupaonicu nema 1,5 posto.

Istraživanje je pokazalo da se dugo nije ulagalo u stanove, u njihovo održavanje i modernizaciju. Tako proizlazi da znakova vlage na zidovima ima 35,8 posto kućanstava, a stanovi i kuće prokišnjavaju u 13,7 posto slučajeva, lošu kvalitetu prozora na stanovima i kućama ima 30,6 posto ispitanika, dok se na kvalitetu vrata žali 26,7 posto kućanstava. A to je, naglašava Bežovan, ekstremno ozbiljno upozorenje nekvalitete stambenog fonda.

Nadalje, gledajući razinu dovršenosti radova kuća i stanova, a često je pritom riječ o višegodišnjem ulaganju, samo 40 posto kućanstava kaže da su im radovi završeni u cijelosti, a 23,3 posto kućanstava izjavljuje da su radovi tek osrednje dovršeni. To upućuje na stalnu potrebu investiranja, a s obzirom na trenutačnu krizu, građani mogu znatno manje ulagati u objekte za stanovanje.

I kad je u pitanju energetska učinkovitost, Hrvatska se nalazi u velikom zaostatku. Prema anketi, toplinska je izolacija u kućama problem za 30,5 posto ispitanika, na zvučnu izolaciju žali se njih 32,9 posto, a lošu kvalitetu krovišta ima 22,8 posto.

- Država nije ništa ozbiljno napravila kako bi pridonijela povećanju energetske učinkovitosti novih, a osobito starih objekata - komentira Bežovan i predlaže što bi nova Vlada trebala poduzeti.

- Treba porezno poticati građane da redovito održavaju svoje stanove i kuće, poticati ih da koriste domaći, a ne uvozni materijal. S obzirom na prihode u vrijeme recesije, trebaju nam i tzv. socijalni krediti s kamatnim stopama od nula posto. To bi bili nadzirani projekti koji bi podigli niži sloj kućanstava, njihovu djecu, odnosno buduću radnu snagu - kaže Bežovan.

- U civiliziranim zemljama, gdje su vlasti okrenute svojem narodu, ovakva je vrsta ankete temelj za izradu nacionalne strategije. Ali, uvijek su potrebne kontinuirane procjene i uvidi - napominje.

Standard stanovanja u Hrvatskoj je skroman, osobito u većim gradovima, što je ozbiljna prepreka razvoju društva! S kvalitetom stanova nezadovoljna je oko četvrtina stanovništva, a posebne skupine koje ističu više problema su udovice i udovci, razvedene osobe, samci, podstanari te mlađi u većim gradovima. U usporedbi, pak, sa zemljama srednje Europe, imamo niži standard stanovanja od Slovenije i Češke, a donekle sličan Mađarskoj.