potres 2020

ŠTO NAKON POTRESA?

Autor/izvor: DAZ 26/03/2020

Izjava Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske o šteti koju je potres nanio povijesnom središtu Zagreba i nužnostima obnove.

Izjavu prenosimo u cijelosti:
 
DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE svjesno je opsega šteta koje je od potresa 22. ožujka 2020. pretrpjelo povijesno središte Zagreba, ali i nužnosti njegove obnove u budućnosti. Kao struka kojoj su težišta istraživanje i valorizacija spomenika i kulturnih dobara, te njihovo čuvanje i zaštita, spremni smo i obvezni uključiti se u planove obnove svim svojim znanjem, iskustvom i etičkim zasadama. S određenom zabrinutošću pratimo razgovore o obnovi u medijima – u koje zasad nismo pozvani, a u kojima se već spekulira o restrikciji oficijelne zaštite, potrebi selekcije onoga što treba, ali i ne treba obnavljati, odnosno ukloniti kao manje važno. Te ideje o reviziji odavno ozakonjenih dokumenata o zaštiti spomeničkih urbanističko-arhitektonskih cjelina Gornjega grada, Kaptola i Donjega grada smatramo neprimjerenima u danima kada se štete identificiraju i dokumentiraju. Poručujemo: obnova ne može i ne smije početi idejama o rušenju, nego pomnom analizom gubitaka i mogućnosti rehabilitacije spomenika i ambijenata. Primjer je stradanje i obnova Dubrovnika poslije potresa 1979.
 
Tri povijesne jezgre Zagreba, Gornji grad, Kaptol i Donji grad dokumenti su različitih povijesnih epoha i svjedočanstvo kreativnih, intelektualnih i umjetničkih napora gradske zajednice u formiranju tih sredina. To se tiče javnih, u pravilu reprezentativnih građevina namijenjenih političko-upravnim, sakralnim, obrazovnim i kulturnim sadržajima, ali i privatnih, stambenih ili stambeno-poslovnih zgrada svih tipologija. Poznata su stradanja povijesne jezgre Zagreba u katastrofalnom potresu 1880. godine. Poznate su dimenzije i kvaliteta obnove koja je uslijedila. Dok su se na Gornjemu gradu i Kaptolu pojedinačno obnavljali javni i privatni objekti, Donji grad se nakon potresa 1880. tek počeo formirati kao novo središte grada. U to je doba postojalo tek nekoliko zgrada javnog značaja, poput palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sinagoge i pravoslavnog hrama te nekoliko privatnih palača novog urbanog mjerila i stilskog, historicističkog izraza. Razvoj i intenzivna izgradnja novoga središta bila je osigurana urbanističkom osnovom iz 1865., koja je zapravo plan Donjega grada: ortogonalni sustav ulica i pravilni blokovi. Osnovom iz 1887. definiran je parkovni okvir užega središta grada, tzv. Zelena (ili Lenucijeva) potkova, predviđena za smještaj najvažnijih javnih zgrada. Nastao planski i organizirano, javnim i privatnim sredstvima, udjelom najboljih stvaralaca epohe, kao skupno i kolektivno djelo, Donji grad je postao i ostao najsnažnijim elementom urbanog i kulturnog identiteta Zagreba. ZATO GA TREBA OČUVATI KAO CJELINU.
 
Danas, za njegovu obnovu ne trebamo urbanistički plan, nego PLAN REHABILITACIJE I ZAŠTITE. Drugim riječima, ne gradi se novo, nego se obnavlja staro. Obnova, dakako, uključuje popravke i dorade, ali sve intervencije moraju biti zasnovane na analizi vrijednosti i jasnim načelima njihova održanja. Težište mora biti na obnovi javnih zgrada s njihovim inventarom i uređenjem. Oni su nositelji našega identiteta, a njihovim gubitkom Zagreb i Hrvatska ostali bi bez svojega duhovnog i nacionalnog bića. Ali pažnju treba usmjeriti i svim drugim sastavnicama sredine, koja se štiti kao AMBIJENTALNA CJELINA. Možda je obnova prilika da se napokon razmotri pristup unutrašnjosti donjogradskih blokova, zagušenih nekvalitetnom, pa i nedozvoljenom gradnjom. Za razliku od recentnog prijedloga izmjena Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, kojim se predviđa izgradnja u unutrašnjosti blokova, što znači povećanu gustoću, mi predlažemo da se ona planski urede kao mjesta boravka i komunikacije (parkovi, igrališta, pasaži). Posebno ističemo da svaki pojedini objekt ili sredina moraju imati zasebnu studiju, projekt i plan realizacije. Javnosti treba predočiti da i plan obnove i njegove realizacije zahtijevaju vrijeme i da će dugo potrajati.
 
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske zalaže se za osnutak višedisciplinarnog teama, odnosno autonomne stručne komisije, koja bi pripremala obnovu – paralelno s uklanjenjem najfatalnijih šteta i osposobljavanjem stambenih i drugih kapaciteta, što je preuzeo Grad Zagreb. Obnovu povijesnog središta treba proglasiti i ozakoniti kao PRIORITETNI GRADSKI PROJEKT, što znači kao zajedničku misiju javnog i privatnog sektora. Hrvatski povjesničari umjetnosti uključit će se u njega individualnim inicijativama, ali i sustavnim angažmanom svoje krovne stručne organizacije, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.
 
Za Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
 
dr. sc. Zvonko Maković
 
predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske
 
 
Izjavu u .pdf formatu preuzmite ovdje.
 
 
 
Osvrt na potres dr. sc. Irene Kraševac možete pročitati na sljedećoj poveznici:
 
 
 
 
 
 

Ostalo

Sekundarno gradsko središte Rujevica u Rijeci

20/10/2021
DAZ
GRAD RIJEKA raspisuje, a DRUŠTVO ARHITEKATA RIJEKA provodi NATJEČAJ ZA IZRADU URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKOG RJEŠENJA SEKUNDARNOG GRADSKOG SREDIŠTA RUJEVICA U RIJECI.

Izjava HAZU o prijetnji sraza turizma i hrvatskog prostora

20/10/2021
DAZ
Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na prijedlog Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU,  jednoglasno je prihvatilo Izjavu o prijetnji sraza turizma i hrvatskog prostora koju prenosimo u cijelosti.

Odrastanje uz arhitekturu: Dječji vrtići i škole u 21 ST.

15/10/2021
DAZ
U utorak, 19. listopada 2021. u 19 sati, u Oris Kući arhitekture (Kralja Držislava 3) u Zagrebu, održat će se predstavljanje knjige Odrastanje uz arhitekturu: dječji vrtići i škole u 21. stoljeću.

EUROPAN U HRVATSKOJ Provođenje međunarodnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja

13/10/2021
DAZ
U Kneževoj palači u Zadru će se u petak, 15. listopada 2021. u 12,00 h, otvoriti izložba koja daje prikaz trideset godina rada Europana Hrvatska na provedbi međunarodnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja. Poseban je naglasak na rezultate natječajnog ciklusa Europan 15 provedenog 2020. godine na lokaciji naselja Ždrijac u Ninu.

Održan je prvi međunarodni sajam i konferencija ArhiBau

13/10/2021
DAZ
Od četvrtka, 7. listopada, do subote, 9. listopada 2021. u Areni Zagreb održan je prvi međunarodni sajam ArhiBau.hr, koji je uz prateću stručnu konferenciju, okupio sve relevantne dionike građevinskog sektora.

Poslijediplomski specijalistički studij Arhitektura i urbanizam

11/10/2021
DAZ
NATJEČAJ za upis II. generacije studenata na Poslijediplomski specijalistički studij Arhitektura i urbanizam; Prostorno uređenje; Ciklus: Strateško planiranje i održivi razvoj u akademskoj godini 2021./22.

Otvoren je ArhiBau 2021

08/10/2021
DAZ
U zagrebačkoj Areni otvoren je regionalni sajam kulture građenja i održivog razvoja te prateća stručna konferencija, koji traju do subote, 9. listopada u 19 sati. 

Novi uspjeh hrvatske arhitekture: Ivančan i Rogina u tokijskom finalu

04/10/2021
kresimir rogina, bernarda ivancan, tokyo
Storiescapes Bernarde Ivančan i Krešimira Rogine ušao među sedam finalista na natječaju Interpathetic Space u Tokiju.





Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:

 


Donatori: