Kongres hrvatskih arhitekata

Zaključci 4. kongresa hrvatskih arhitekata

Autor/izvor: DAZ 20/10/2013

‐ Kohezija unutar struke, koju prepoznajemo kao glavni cilj djelovanja strukovnih udruženja. U dužem periodu obilježenom dubokom društvenom krizom, koji recentno dodatno otežava očito legislativno slabljenje položaja arhitekta, čvrst stav i zajednički glas jedini su jamci očuvanja profesionalnog dostojanstva. Tisuće kolega širom Hrvatske su nužan i vrijedan katalizator svih oblika razvoja i itekako su sposobni artikulirati bitne zahtjeve prema društvu.

‐ Strategija koja mora obilježavati ukupan i međusobno koordiniran rad strukovnih udruga. Tisućljetni sustav koji je na globalnoj razini osiguravao ulogu arhitekta, nestao je u prahu. Zakoni neoliberalnog tržišta često su u izravnoj koliziji s arhitektonskim počelima. Jedino promišljena, aktivna, i usklađena promocija može osigurati arhitektonsku zastupljenost u svim razinama društva, a za što je potrebna i nova, suvremena i arhitekturi usmjerena, institucija.

‐ Aktivizam postaje jedna od ključnih djelatnosti arhitekata, kroz institucionalno artikuliran stručni aktivizam, zasnovan na znanju angažiranih profesionalaca. Arhitektura je oduvijek javna disciplina, no vjerodostojnost u uvjetima kontinuirane utakmice u svim kulturnim, umjetničkim i društvenim aspektima možemo postići sustavnim i općerazumljivim objašnjavanjem vrijednosti arhitektonske elaboracije. Medijska prisutnost arhitekata i arhitekture svakako je važna sastavnica ovog aktivizma.

‐ Politika je važan front ostvarenja arhitektonskih težnji. U dnevnoj zbilji, elitistička pozicija 'po strani' jednostavno više nije opcija. Arhitekti moraju osigurati mjesto uz politiku, naravno, u prvom redu, kao neovisni stručnjaci. Apolitika, koju smo izborili uz suradnju politike je snažan alat za snalaženje u mreži lokalnih i krovnih politika, stoga je treba sustavno razvijati i implementirati.

‐ Vrijednosni sustav je jedini temelj arhitektonskog rada i važan nam je konsenzus po pitanju arhitektonskih vrijednosti. Treba ih, nakon kaosa razmetnih godina, redefinirati, brižno oblikovati, razvijati i usaditi, s punom pažnjom za socijalni i geografski moment. Na mjestu spektakla i blještavila niknut će vrijednosti utemeljene na dubinskom razumijevanju lokalnih i održivih tekstura ljudi i krajolika, jedna nova arhitektura ‐ arhitektura Zemlje.

Udruženje hrvatskih arhitekata, Hrvoje Hrabak, predsjednik
Hrvatska komora arhitekata, Tomislav Ćurković, predsjednik
Organizacijski odbor 4. kongresa hrvatskih arhitekata, Sanja Cvjetko Jerković, izvršna direktorica