Osvrt

Osvrt na predavanje Trogir - Stanje zaštite i konzervatorska praksa

Autor/izvor: DAZ 26/04/2014

Trećim predavanjem u sklopu ovogodišnjega ciklusa Arhitektura i naslijeđe pod nazivom Trogir: stanje zaštite i konzervatorska praksa u DAZ-u je nakon Šibenske katedrale, predstavljen još jedan UNESCO-v spomenik.

Dr. sc. Miroslav Katić, pročelnik  Konzervatorskoga odjela u Trogiru iznio  je pregled recentnih zahvata i problema s kojima se suočavaju konzervatori koji rade na jednom tako osjetljivom području, odnosno na trogirskoj povijesnoj gradskoj jezgri, uvrštenoj na popis svjetske baštine UNESCO-a 1997. godine. Najstarije je naselje  ilirska gradina čiji urbani korpus je i danas ostao očuvan da bi Grci u 3. st. pr. Kr. unutar njega napravili pravilan raster. U 3. st. n. Kr. aktivirao se morski promet te trogirska luka, na južnoj obali grada, postaje glavna veza s istočnim Mediteranom. Ovo je ranokršćansko doba iznjedrilo i novu baziliku, koja je stajala na mjestu današnje katedrale. Trokutasta gradska struktura uz obalu ostatak je pak baroknih bedema.

Za graditeljsku povijest Trogira je vrlo značajno i brdo Sutilija, antički kamenolom odakle se vadio materijal između ostalog i za izradu antičkih sarkofaga, dok je u kasnijim razdobljima  omogućio razvoj kiparstva i izradu arhitektonske plastike. Ondje se nalaze i očuvani urbanistički ostaci rimske ceste koja je spajala Trogir s Resnikom. Unatoč njegovoj kulturno-povijesnoj i pejsažnoj vrijednosti, danas taj kamenolom predstavlja urbanistički problem koji se reflektira na zaštitu i „čitanje“ povijesnih razvojnih elemenata grada. Iako je zaštićeno cijelo brdo i iako se na njegovome vrhu nalaze interesantni lokaliteti: ilirska gradina Sutilija te srednjovjekovna crkvica sv. Ilije, područje je danas napušteno i bez odgovarajućih planova u smislu njegovog očuvanja i prezentacije.

Od recentnih je konzervatorskih prijedloga gospodin Katić izdvojio nekoliko. U urbanističkom planiranju grada predlaže se ideja premještanja nogometnog igrališta i autobusnog kolodvora iz povijesne jezgre zbog rasterećenja uskog ulaza u grad. Na tome se prostoru predlaže hortikulturno uređenje zone, proširenoga ulaza u grad i tržnice koji bi se povezali s povijesnim parkom te se na taj način stvorila zelena oaza u gradu. Nadalje, na Solinama bi se uredio turistički prihvatni centar za sve veći  broj turista koji svake godine pristižu u Trogir, a na koje gradski prostori nisu spremni. Do prije nekoliko godina je postojao projekt kojim je ondje bila predviđena gradnja podzemne garaže i poslovne zone, no konzervatori su, uz već spomenuti prihvatni centar za turiste, željeli da se izgradi primjerenija arhitektura poslovnih prostora koji bi bili prilagođeni gradskoj jezgri. U skladu s time odlučeno je da se današnje parkiralište prenamijeni za novo mjesto okupljanja,  koje ne bi konkuriralo već bi rasteretilo povijesni prostor grada. Na Solinama se nalazi i motel Ivana Vitića koji je nedavno zaštićen kao spomenik moderne arhitekture.

Dr. Katić je dio predavanja posvetio nedavnoj polemici oko postavljanja skulpture Krista Uzašašća na prostor nekadašnjeg cimatorija pokraj same katedrale. Skulptura je postavljena 2011. godine na 900. obljetnicu smrti sv. Ivana Trogirskoga izazvavši mnoge polemike oko toga je li uopće ta skulptura izvorno stajala na cimatoriju ili nije. Akademik Igor Fisković u svome je članku iz 2005. godine citirao Ivana Lucića koji navodi da je ova skulptura nekada doista stajala na prostoru cimatorija, no zbog određenih oblikovnih karakteristika kipa (široka baza, pognuta glava, moguće ga je sagledati samo iz žablje perspektive...), neki su stručnjaci tvrdili da je ipak bio rađen za nišu katedrale. Dr. Katić istaknuo je da je pažljivim  pregledom skulpture prije samog postavljanja uočena rupa s donje strane što govori u prilog tomu da je njezin izvorni smještaj bio na stupu, a ne u niši. Nesuglasica je bilo i oko postavljanja kipa na prostor cimatorija s kojeg je u doba francuske uprave groblje bilo maknuto te se cimatorij nije iščitavao kao grobišni prostor kompatibilan  onome u katedrali. Arheološka iskapanja koja su uslijedila pokazala su da je grobišni prostor doista i bio tamo sve do 19. stoljeća te da je zatim uništeno više kamenih nadgrobnih ploča i cijelo područje spušteno kako bi nastao trg 1854. godine. Ipak, i dalje ostaje nedoumica je li se kip Krista Uzašašća izvorno nalazio na cimatoriju ili ne.

Nakon što je upozorio i na problem čišćenja povijesnih spomenika u gradu, konzervator Katić je predavanje zaključio pozivom na suradnju svih stručnjaka na polju zaštite kulturne baštine, od arhitekata i konzervatora do arheologa i povjesničara umjetnosti.

Pia Sopta

Više o programu Arhitektonsko naslijeđe 8 saznajte ovdje.

Rezultati

Prostor središta Trešnjevke

23/12/2020

Rezultati natječaja za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja PROSTORA SREDIŠTA TREŠNJEVKE.

Rezultati

Dječji vrtić Brezovica

15/12/2020

Rezultati natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja ZGRADE DJEČJEG VRTIĆA U BREZOVICI.

Rezultati

Poslovna zgrada Hrvatske Lutrije

25/11/2020

Rezultati natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja Poslovne zgrade Hrvatske Lutrije uz Aveniju Dubrovnik u Zagrebu

  • Rezultati

    Prostor središta Trešnjevke

    23.12.2020.

    Rezultati natječaja za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja PROSTORA SREDIŠTA TREŠNJEVKE.

  • Rezultati

    Dječji vrtić Brezovica

    15.12.2020.

    Rezultati natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja ZGRADE DJEČJEG VRTIĆA U BREZOVICI.

  • Rezultati

    Poslovna zgrada Hrvatske Lutrije

    25.11.2020.

    Rezultati natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja Poslovne zgrade Hrvatske Lutrije uz Aveniju Dubrovnik u Zagrebu






Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:

 


Medijski partneri:

 

 


Donatori:


 



 


 



Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:



Partneri:



Medijski partneri:



Donatori:


  •  

 

Društvo arhitekata Zagreba
Trg bana Josipa Jelacica 3/1
t +385 1 4816151
daz@d-a-z.hr

DAZ bilten:

Prijavite se
Copyright ©2022 DAZ.