Stadion

Novi stadion u Zagrebu: Povijesni trenutak i propuštene prilike

Autor/izvor: DAZ 19/12/2024

Kontroverze oko arhitektonskog pristupa

Izostanak arhitektonskog natječaja i mimoilaženje propisanih procedura generalnog urbanističkog plana (GUP-a) ključni su problemi ovog procesa. Ovakav postupak ne samo da ugrožava transparentnost, već i propušta priliku za stvaranje iznimnog rješenja koje bi moglo obogatiti urbanistički identitet Zagreba. 

Projekt Stadiona Kranjčevićeva realiziran je kroz proces rekonstrukcije postojećeg objekta. Takav pristup omogućio je izbjegavanje obveze arhitektonskog natječaja kako je definirano u GUP-u, kao i zaobilaženje donošenja detaljnog plana uređenja bloka i provedbe procedure gradskog projekta. Time je zaobiđena praksa koja bi trebala biti temelj za projekte od ovakvog značaja.

Razlika između rekonstrukcije i potpuno nove gradnje

Iako gradonačelnik tvrdi da se radi o potpuno novom stadionu, činjenica da se projekt vodi kao rekonstrukcija otvara pitanja jasnoće definicije i transparentnosti ovog procesa. Sa stručne strane jasno je da su svi ključni elementi novog stadiona projektirani od temelja. Ova semantička manipulacija postavlja pitanje ciljanog izbjegavanja procedura i dugoročnog utjecaja projekta.

Utjecaj na urbani identitet Zagreba

Stadioni, poput drugih velikih javnih objekata, imaju značajan utjecaj na urbanu strukturu grada. Oni nisu samo mjesta okupljanja i sportskih događaja, već i simboli grada koji oblikuju identitet i prepoznatljivost urbanog prostora. Smješten unutar bloka koji je predviđen za urbanu transformaciju, Stadion u Kranjčevićevoj mogao je postati središnji element suvremenog urbanog razvoja. Stoga je važno da ovakvi projekti budu realizirani s najvećom pažnjom prema arhitektonskim, urbanističkim i društvenim vrijednostima.

Izostanak arhitektonskog natječaja za stadion u Kranjčevićevoj predstavlja propuštenu priliku za stvaranje iznimnog arhitektonskog rješenja koje bi moglo obogatiti Zagreb i postati primjer najbolje prakse u Hrvatskoj. Umjesto toga, projekt je završio u okvirima koji možda zadovoljavaju tehničke uvjete, ali ostavljaju prostora za pitanja o umjetničkoj, funkcionalnoj, društvenoj i sociološkoj kvaliteti.

Grad nema vremena

Izjava "Grad nema vremena" izrečena je tijekom ponovljenog javnog savjetovanja o prijedlogu izmjena i dopuna GUP-a Zagreba. Iako je bila izgovorena u kontekstu gradske uprave, ona je zapravo sažetak urbanističke stvarnosti našeg grada. Grad nema vremena za urbanističke eksperimente i usiljene procedure kojima se opravdavaju interesi pojedinačnih projekata. 

Grad Zagreb je u prijedlogu izmjena i dopuna GUP-a ukinuo obvezu izrade UPU-a i provedbe javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja te procedure gradskog projekta za Stadion u Kranjčevićevoj. Premda je takva odluka bila upitna, očekivalo se kako će donošenje građevinske dozvole za Stadion barem pričekati njeno stupanje na snagu. Suprotno tome, otvorena je Pandorina kutija zagrebačkog urbanizma.

Apel za promjenu pristupa

Ovaj slučaj nije samo izolirani problem jednog projekta, već odražava širi izazov u pristupu arhitektonskom i urbanističkom planiranju u Hrvatskoj. Grad Zagreb, kao i ostali gradovi u zemlji, moraju prepoznati važnost javnih arhitektonskih natječaja i jasnih urbanističkih planova. Natječaji i planovi nisu samo instrument za postizanje bolje arhitekture i prostora, već i način da se osigura veća transparentnost, javna participacija i dugoročna održivost projekata.

Posebno je važno naglasiti da ovakav pristup ne smije postati uzor drugim gradovima, poput Splita ili Rijeke, koji se također suočavaju s izazovima u planiranju izgradnje novih stadiona. Gradnja stadiona u gradovima ima potencijal oblikovati njihove urbane prostore za generacije koje dolaze. Stoga bi svi trebali izbjegavati zaobilaženje arhitektonskih natječaja i prostornog planiranja te osigurati da njihovi stadioni budu simboli modernosti, održivosti i urbanističke izvrsnosti.

Perspektiva za budućnost

Stadioni u gradovima poput Zagreba, Splita ili Rijeke nisu samo sportski objekti, već ključni elementi javnog prostora. Oni moraju biti oblikovani s najvećom pažnjom prema potrebama građana, urbanističkim standardima i arhitektonskoj inovativnosti. Da bi se to postiglo, neophodno je osigurati transparentne procedure i kvalitetnu realizaciju putem javnih natječaja i jasnih urbanističkih okvira.

Stadion u Kranjčevićevoj treba biti podsjetnik na važnost stručnog i odgovornog pristupa arhitekturi kao rezultatu najboljih ideja, a ne kompromisa. Gradovi diljem Hrvatske imaju priliku postati primjeri najbolje prakse u održivom razvoju, no to zahtijeva jasnu viziju, transparentnost i političku volju za ulaganje u kvalitetu prostora koji oblikuju živote građana.