U četvrtK 20.10.2011. u 19h u DAZ-u je održano predavanje na temu Arhitektonskog naslijeđa Podsuseda koje je vodila Ivana Haničar Buljan. Predavanja su uvrštena u Program stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekata i boduju se s dva (2) boda.
Najzapadnija gradska četvrt - Podsused danas je mnogima poznat tek kao naselje “iza Cementare“. Poslijednje tri godine lokalne udruge (EKO-2000) i stanovnici Poduseda organiziraju i sudjeluju u Podsusedskim svečanostima kojima žele potaknuti svijest i brigu o kulturnim i povijesnim vrijednostima ovoga mjesta. Organizirana su brojna predavanja, radionice, okrugli stolovi, izdana je monografija i poštanska marka te postavljena poučna staza.
U prvom dijelu predavanja predstavit će se povijesni razvoj naselja. Nastao kao podgrađe srednjovjekovnog castruma Susedgrada u 13. st. značajniji razvoj doživljava krajem 19. stoljeća izgradnjom željezničke pruge 1862. i mosta 1884.
Osim kompaktnijih nizova prizemnica uokolo Podsusedskog trga naseljem dominira rahla izgradnja slobodnostojećih kuća s dvorištima i vrtovima.U razdoblju između dva rata Podsused je omiljeno zagrebačko izletište. Tada se grade i brojne vile, kvalitetni primjeri međuratne arhitekture (Planić, Strižić, Požgaj...). izgradnjom Aleje Bologne 1974., sportske dvorane 1987. te izgradnjom velikih trgovačkih centara u Podsusedskom polju značajnije je promijenjena struktura naselja.
Drugi dio predavanja prikazat će sustav mjera zaštite i intervencije unutar zaštićene povijesne jezgre Podsuseda te zaštićenih kulturnih dobara: kapele Svetog Martina i ruševine Susedgrada.
Cilj predavanja je naglasiti današnje stanje arhitektonskog naslijeđa Podsuseda i mogućnosti njegove zaštite i obnove.
Podsused 1890.
Podsused 2009.
Ivana Haničar Buljan,
dipl. ing. arh., stručna savjetnica u znanosti,
pomoćnica ravnatelja
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
ihanicar@hart.hr
Rođena 1970. godine u Osijeku. Diplomirala 1996. godine na Arhitektoskom fakultetu u Zagrebu. Od 1996. stalno zaposlena u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu kao stručna suradnica gdje sudjeluje u terenskim istraživanjima, izradi konzervatorskih studija i obradi planotečne građe. Voditeljica je arhiva Stjepan Planić pohranjenog u Institutu za povijest umjetnosti. U koautorstvu s Darjom Radović Mahečić priredila 2003. godine retrospektivnu izložbu Arhitekt Stjepan Planić – iz arhiva arhitekta.
Godine 2001. apsolvirala poslijediplomski studij Graditeljsko naslijeđe, a od 2006. polaznica je istoimenog doktorskog studija. Od 1995. do 1998. kao voditeljica Klub arhitekata DAZ-a organizira program rada Kluba (izložbe, predavanja, okrugle stolove, simpozije i radionice).
U razdoblju od 2008. do 2011. bila je članica Odbora za zaštitu baštine i prostora Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske. Od 2009.članica Organizacijskog odbora Podusedskih svečanosti
Objavila članke u časopisima Čovjek i prostor, Oris, Kvartal, Prostor te u Radovima Instituta za povijest umjetnosti. Bila je član uredništva Arhitekture, Čovjeka i prostora, Života umjetnosti i trenutno Kvartala. Stručni ispit položila 1999. godine. Posjeduje Dopuštenje Ministarstva kulture za obavljanje poslova zaštitite i očuvanja kulturnih dobara (istraživanje i proučavanje, dokumentiranje te izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta).
Ciklus predavanja Arhitektura i naslijeđe
Sekcija za Arhitektonsko naslijeđe DAZ-a pokrenula je seriju stručnih predavanja, tribina i prezentacija na temu arhitektonske baštine. Cilj ovog pvog programa je potaknuti aktivniji odnos arhitekata prema radu na zaštiti i očuvanju povijesnih prostora grada Zagreba.
Odabir tema obuhvaća raznovrsnu problematiku rada na arhitektonskoj baštini kojim se želi osnažiti stručna platforma i pristup projektiranju i planiranju u najvrijednijim gradskim prostorima. Predstavljaju se realizirani projekti i projekti u pripremi s naglaskom na specifičnost svakog pojedinog slučaja te se diskutira o polazištima koja se baziraju na stručnim konzervatorskim principima, istraživanju i kompleksnom sustavu vrednovanja. Pokazat će se principi rada na pojedinačnim zaštićenim kulturnim dobrima i u zaštićenim ambijentima.
Predavanja su popraćena pitanjima o zakonskim procedurama i važećoj legislativi u domeni glavnih zakona (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Zakona o gradnji i prostornom planiranju) te drugih zakona i propisa. Tribina problematizira raskorak između metodologija rada na arhitektonskoj baštini koja je definirana međunarodnim stručnim kodeksima i njihove primjene u našim zakonskim dokumentima i praksi. Diskusije poslije predavanja doprinose formiranju stavova i radu na zaštiti arhitektonskog naslijeđa. Uz predavanja će se organizirati obilasci uz stručno vodstvo.
Predavanja su uvrštena u Program stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekata i boduju se s dva (2) boda.
Društvo
