Javni prostor

Šest kioska traži alternativu

Autor/izvor: H-Atler 09/08/2012

Iako je u tijeku obnova Cvjetnog trga u Zagrebu, izgledi da se problem cvjećarskih kioska adekvatno riješi ravni su nuli jer je Zagreb odavno talac loših politika koje se u svojoj nazadnosti jasno manifestiraju na urbanom tkivu grada koje se kontinuirano degradira, pa čak i onda kada se "obnavlja"

Sadašnja obnova Cvjetnoga trga i nekoliko okolnih ulica ni na koji način ne odgovara na aktualne probleme trga. Jedan od njih su tamošnji cvjećarski kiosci, koji su u prostor umješteni tako da doslovno blokiraju logične komunikacijske pravce na trgu i oko njega i narušavaju njegovu prostornu kompoziciju.

Do preuređenja 1995. godine cvjećarskih kioska na Cvjetnom nije bilo, već se cvijeće prodavalo iz malih mobilnih bokseva razmještenih po trgu i to je bilo dobro rješenje koje je tek trebalo osuvremeniti.

No, slab natječaj, loše žiriranje i posljedična sporna intervencija koja je pod izlikom obnove zapravo devastirala trg, tada je iznijela i novo rješenje za cvjećare. Prvotno su, umjesto dotadašnjih drvenih mobilnih bokseva, postavljeni fiksni masivni mramorni stolovi koje je karakterizirao i izuzetno loš dizajn.

Kako su se ti stolovi ubrzo pokazali kao nepraktični, pa i izrazito ružni, a cjelokupno rješenje trga bilo izloženo utemeljenoj kritici stručne i kulturne javnosti, na trgu je naknadno intervenirano pa su umjesto spomenutih mramornih stolova koji su, kao nekad boksevi stajali uz svako drugo stablo, postavljeni cvjećarski kiosci na južnoj strani trga.

Tih kioska, dakle, u pobjedničkom natječajnom rješenju na temelju kojega je trg devedesetih rekonstruiran uopće nije bilo, već su oni rezultat intervencije koja se već u startu pokazala promašenom, a na ruku je išla isključivo cvjećarima koji su dobili veći skladišni prostor.

Sada, u jeku radova na Cvjetnom, ti su kiosci po prvi put – i to privremeno – uklonjeni s trga kako ne bi ometali radove u okviru kojih je predviđeno da dobiju vlastiti vodovod i odvode tj. ono što do sada nisu imali budući da je rješenje bilo improvizirano. Dakle, planira se da oni tamo trajno ostanu, unatoč tome što se radi o vrlo lošem rješenju.

U međuvremenu, nova je situacija otvorila prostor trga, ukazala na nove stare i poželjne vizure i oslobodila logične pješačke pravce te samo potvrdila koliko je pogrešno bilo kioske uopće tamo postaviti tj. da ih tamo ne bi trebalo vračati.

Pritom bi valjalo naći alternativno rješenje, koje može biti i privremenog karaktera, do npr. novoga i nezahtjevnog natječaja za oblikovanje novih bokseva za cvijeće ili natječaja koji bi, u nekim povoljnijim okolnostima, popravio trg u cjelini, a čiji je temeljni problem upravo u komunalnoj opremi te organizaciji i načinu upravljanja javnim prostorom trga. Dakako, novo rješenje svakako treba počivati na činjenici da je cvjećarska djelatnost važan dio identiteta trga, štoviše, iz nje proizlazi i njegovo popularno ime.

Tako svako rješenje nužno mora uključivati kontinuitet cvjećarske djelatnosti na plohi Cvjetnog i to s jedinom razlikom da novi način izlaganja i skladištenja cvijeća na trgu treba biti učinkovit i s minimalnim posljedicama po sam trg, a što je inteligentnim rješenjima vrlo lako ostvarivo.

Moguće rješenje svakako su cvjećarski boksevi kakvi su desetljećima postojali na tome trgu. tj. do sporne obnove devedesetih. Utoliko bi bilo najjednostavnije kada bi, umjesto sadašnjih glomaznih kioska, nekadašnje drvene mobilne bokseve zamijenili oni suvremeno dizajnirani i sa sklopivim policama za vanjsko izlaganje cvijeća, a razmješteni uz svako drugo stablo na trgu. Trg bi time i dalje imao šest cvjećarskih punktova, a istovremeno bio bitno prohodniji i s većom slobodnom površinom. Takvo rješenje automatski bi smanjilo i površine koje sada neprimjereno zauzimaju terase kafića.

A kod eventualne zamjene kioska primjerenijim boksevima, pretpostavljeni otpor cvjećara uklanjanju kioska koji im unazad zadnjih 17 godina omogućavaju da cvijeće ne samo prodaju već i u znatnijoj mjeri skladište na trgu, nipošto nema prednost pred javnim interesom.

Zahtjev za uklanjanje kioska i deblokadu javnog prostora i logičnih komunikacijskih pravaca tj. postavljanje bokseva upućen je gradskoj upravi već u dva navrata ove godine, uključujući peticiju Inicijative 1POSTOZAGRAD čiji tekst sa svim ostalim zahtjevima možete vidjeti ovdje.

Na žalost, izgledi da se problem kioska s aktualnom obnovom adekvatno riješi ravni su nuli jer je Zagreb odavno talac loših politika koje se u svojoj nazadnosti jasno manifestiraju na urbanom tkivu grada koje se kontinuirano degradira, pa čak i onda kada se "obnavlja". Utoliko je važno barem ukazati na drugačije poglede i mogućnosti, odnosno na to kakav bi grad mogao i trebao biti.

Naime, sa sadašnjom situacijom postoji čitav niz parametara koji doslovno poništavaju trg, a svako prihvaćanje takvih rješenja, riječima Radovana Ivančevića, podcjenjivanje je ili nepriznavanje mogućnosti koje bi ga poboljšale, piše Saša Šimpraga za H-Alter.

Komentari

Saša (16/08/2012)
zar se nitko nije dosjetio da uopće cvjećarski boksevi nisu preduvjet daljne postojanosti tog zanata na istome trgu.. umijesto trgovina Benetona ili T-com kojih ionako ima previše u ovome gradu.. pregraditi jedan od ta dva prostora na 6 dijelova.. voda u zgradama već postoji a zasigurno i podrumski prostor koji dozvoljava skladište.. bokseva na trgu nema, cvjećari zadovoljni..

to je uistinu prejednostavno rješenje ??
Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Poziv

Udruženje hrvatskih arhitekata poziva svoje članove na prijavu programa iz područja arhitekture i urbanizma

19/08/2015

„Urbanističke i arhitektonske inicijative u funkciji poboljšanja sustava prostornog uređenja u Republici Hrvatskoj“

Think Space

THINK public SPACE - rezultati natječaja

11/08/2015

Think Space objavljuje rezultate ovogodišnjeg međunarodnog konceptualnog arhitektonskog natječaja THINK public SPACE. U okviru projekta Zagreb za mene, koji provode Grad Zagreb u suradnji s Društvom arhitekata Zagreba i Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu te inicijativom Akupunktura grada, 183 natjecatelja iz 73 autorskih timova iz 29 zemalja svijeta istraživali su suvremeno poimanje javnog prostora nudeći koncepte, ideje i scenarije u javnoj sferi

Zagreb za mene

Najava javnih tribina projekta Zagreb za mene u gradskim četvrtima

06/07/2015

Grad Zagreb, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Društvo arhitekata Zagreba i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu vas pozivaju na seriju javnih izlaganja po gradskim četvrtima Grada Zagreba u sklopu projekta „Zagreb za mene“.

Zadnji komentari

 


DAZ programi u 2014:


 



Potpora:

               

 

 

Zlatni sponzor:

 

 

Srebrni sponzori:

 

Brončani sponzori:

 

 

  

 

Sponzori:

 

 

 



Partner:

Potpora:

  

 

Sponzori:

  

  

 Medijski partneri:

 

 



Pokrovitelji:

 

   

    

 

Potpora:

 

 

Partneri:

    

 

 

 

Sponzori:

 

  

    

 

    

 

Medijski partneri: