Izložba

Boris Cvjetanović / Tajne izložbe

Autor/izvor: HDD 30/05/2011

Ova izložba specifična je i pomalo neuobičajena za seriju u tome što je samo predstavljanje ujedno i nastavak prošle godine nagrađenog projekta Tajne izložbe, iza kojeg stoji tim mladih dizajnera (Robert Čanak, Ivan Klisurić) i povjesničarki umjetnosti (Irena Borić, Ivana Hanaček, Ana Kršinić Lozica).

Umjesto predstavljanja samih grafičkih materijala vezanih uz zajednički projekt, autori su, u skladu s dosadašnjom praksom i temom projekta, ostvarili suradnju s fotografom Borisom Cvjetanovićem te iskoristili povod i prostor HDD-a za realizaciju svojevrsne "izložbe u izložbi", pri čemu je taj odnos zapravo dvosmjeran. Boris Cvjetanović / Tajne izložbe tako je, s jedne strane, Borisova izložba jednog ciklusa fotografija iz 1987. kojoj vizualna i tekstualna dokumentacija projekta T.I. služi kao dopuna i novi kontekstualni okvir, dok je s druge strane riječ o prezentaciji samog projekta Tajne izložbe na način da se on "otvara" pred samom publikom u svim njegovim aspektima – od istraživanja, preko realizacije izložbe, do tematski specifičnog dizajna vizualnih komunikacija. Ironično, sa spomenutim "otvaranjem", ovo je prvi slučaj u kojem jedna Tajna izložba nije "tajna" te je prvi put realizirana u javnom galerijskom prostoru.

U sklopu otvorenja izložbe, 31. 05. 2011. članovi tima T.I. održat će javni razgovor s Borisom Cvjetanovićem. Razgovor s timom Tajnih izložbi bit će održan u četvrtak 02. 06. 2011. s početkom u 19 sati. Izložba ostaje otvorena do 11. lipnja.

O izložbi

'Ipak, važno nam je da na izložbi u HDD-u naglasak ne bude stavljen na prezentaciju i promociju samog projekta Tajne izložbe pa smo neka od gore navedena pitanja odlučili ponovno postaviti u okviru izložbe fotografija Borisa Cvjetanovića koje bilježe temu štrajka labinskih rudara 1987, kao i kroz popratnu dokumentaciju (novine koje su izvještavale o štrajku, kataloge izložbi tih fotografija održanih u vrijeme štrajka rudara) moguće na specifičnom slučaju pratiti mehanizme ideološke cenzure u 80ima u Jugoslaviji, kao i ispreplitanje vizualnih umjetnosti i medija (konkretno novina) u pružanju otpora cenzuri... Štrajk labinskih rudara pratio je i Boris Cvjetanović kao fotoreporter Studentskog lista, gdje je njegova serija fotografija, uz priču o štrajku koju je napisao tada novinar Damir Mikuljan, uspješno objavljena. Seriju fotografija koja je u kontekstu novinarstva i društvenog angažmana predstavljala opasnost i zato bila cenzurirana, Boris Cvjetanović je uspješno izložio u galeriji PM... Drugi dio serije Cvjetanovićevog ciklusa bio je izložen u privatnom stanu (Galeriji AM-M14f/1-Z koju je vodio Antun Maračić) koji su akteri umjetničke scene u Zagrebu nerijetko koristili kao izlagački prostor. Premda je odabirom privatnog prostora spriječena mogućnost kontrole, nadgledanja ili cenzorske intervencije, izložba u stanu se, zatvaranjem u privatnu sferu, pokazala efektivnim načinom izbjegavanja potencijalne cenzure, a da je pritom ipak zadržala javni karakter i uspjela doprijeti do šire publike.'

O projektu i o timu Tajnih izložbi

Projekt Tajne izložbe bavi se istraživanjem cenzure u kontekstu vizualnih umjetnosti, nakon 1989. godine koja se uzima kao godina simboličkog reza sa socijalističkom prošlošću i nastoji detektirati što nam sve novi kontekst neoliberalnog kapitalizma donosi u pogledu sloboda govora i umjetničkog izražavanja u geopolitičkom prostoru u kojem su se do raspada nadnacionalne države uspješno pronalazile pukotine i prostor za razvijanje novih umjetničkih praksi. Projekt funkcionira kao interdisciplinarna suradnička platforma kustosa, umjetnika, povijesničara, dizajnera, povjesničara umjetnosti i zainteresirane javnosti, od kojih svaki svojom analizom, osvrtom ili mikro projektom nastoji doprinijeti rasvjetljavanju složenih mehanizama cenzure i destrukcije umjetnosti što se razvijaju tijekom postsocijalističke transformacije društva. Projekt ima naglašeno arbitrarni karakter, a istraživanje je utemeljeno na intervjuima s umjetnicima, kustosima i režiserima koji su se tijekom svog rada susreli s nekim od mehanizama cenzure ili su se tom temom bavili u svom radu. Do sada prikupljene informacije o fenomenu zabrane, opstrukcije i destrukcije umjetničkih radova sugeriraju kako je termin cenzura nedostatan za definiranje mehanizama koji konstruiraju koncept slobode govora i da ga je potrebno sagledavati u korelaciji s konceptom slobode govora, odnosno kao njezino naličje. Tim Tajnih izložbi čine dizajneri Robert Čanak i Ivan Klisurić te povjesničarke umjetnosti Irena Borić, Ivana Hanaček i Ana Kršinić Lozica.

O dizajnerskom aspektu Tajnih izložbi

U skladu s interdisciplinarnim karakterom samog projekta, dizajnerski dio kolektiva svojim je radom na Tajnim izložbama izašao iz granica uobičajenog dizajnerskog angažmana te nadišao aktualne norme djelovanja unutar tržišne logike, ukazavši na to što (još) dizajn(er) može biti. Specifičnost uloge dizajnera u projektu Tajne izložbe navela nas je na postavljanje izložbe koja bi naglasila ambivalentnost njihova angažmana unutar projekta. Budući da su dizajneri upleteni u sam nastanak projekta sudjelujući s obje strane procesa - u osmišljavanju koncepta kao i u dizajniranju vizualnog materijala - oni su istovremeno u ulozi naručitelja i klijenta. Prva faza projekta TI realizirala se kroz ad hoc izložbe organizirane u privatnim stanovima, a dizajnerski dio kolektiva, Ivan Klisurić Klis i Robert Čanak, popratne materijale izrađivali su sami u duhu "uradi sam" prakse, koristeći kućni printer i xerox kopije. Osim ekonomičnosti i flekibilnosti taj odabir djelovanja bio je u korelaciji s dinamikom kućnih izložbi. Svaki tako ručno izrađen fanzin je i numeriran, a tretiramo ga kao grafički original. Za format prve veće publikacije TI, u kojoj su objavljeni intervjui s umjetnicima/cama koji su se susretali s cenzurom, dizajneri izabiru novine, a layout projektiraju na način da se iz većeg formata izrezuje manji u kojem nedostaje dio objavljenih informacija. Obzirom da su novine tiskane u sklopu prezentacije projekta TI u Galeriji SC, format manjih, cenzuriranih novina sukladan je formatu standardnog galerijskog deplijana koji ostaje u arhivi galerije čime otvaraju pitanje o odgovornosti galerija i institucija suvremene umjetnosti u brojnim slučajevima zabrane izlaganja i otkazivanja izložbi.

Boris Cvjetanović rođen je 1953. u Zagrebu, Hrvatska. Od 1976. do 1984. radio je kao kipar-restaurator u Hrvatskom restauratorskom zavodu. U tom je periodu započeo svoj fotografski rad, a od 1981. objavljivao je fotografije u studentskim tiskovinama (Studentski list, Polet). Od 1984. naovamo profesionalno se bavi fotografijom, u statusu slobodnog samostalnog umjetnika. Od 1981. do danas izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. 2003. godine s Anom Opalić predstavljao je Hrvatsku na 50. bijenalu u Veneciji. Objavljivao je fotografije u brojnim novinama i časopisima.

http://dizajn.hr/#/717-boris-cvjetanovic-tajne-izlozbe/