komentar

Koje su to cijene arhitekata i inženjera? I čemu?

Autor/izvor: DAZ 05/11/2018

Nekako krajem ljeta to je objašnjenje prošlo šutke u Objavi javnih nabava, bez puno pompe.

U svom objašnjenju eminentni je arhitektonski ured kao najpovoljniji ponuditelj, osim neuobičajeno niske cijene za vlastite usluge, dostavio i konkretne ponude za glavne suradnike –inženjere drugih struka, pa iz toga može vidjeti prosječne cijene s kojima oni barataju.

Vjerujem da će svi suradnici nama arhitektima, nakon uvida u ponude svojih kolega, biti poprilično iznenađeni daljnjima padom cijena?!

Istovremeno, u izvedbi radova cijene znatno rastu. Javna je tajna da su u periodu 2016-2017 cijene izvođenja narasle za oko 15%, a u periodu 2017-2018 za daljnjih 20%. I sve je više natječaja za građenje na koje se ne javlja niti jedan izvoditelj, pa je naručitelj spreman na velike korekcije zastarjelih i pogrešnih procjena.

tablica pregleda cijena iz ponudbene dokumentacije OŠ Jakuševec, najpovoljniji ponuditelj (* projekti s procjenom komorske vrijednosti)

U našem natječaju za OŠ Jakuševec najniže su se pozicionirali statičari i strojari, oni svoju uslugu nude za oko 7% od onoga što je prema Komori srednja cijena za srednji standard.
Statičar za glavni i izvedbeni projekt traži 0,7€/m2.
Strojar za svoj projekt traži 0,5€/m2, a za Vodovod i odvodnju 0,15€/m2.
Dizalo je 2.000kn po komadu, a tehnološki projekt kuhinje 7.000kn.

Arhitekt za svoje jako proširene usluge sa elaboratima, revizijama, interijerom i projektom održavanja traži 11% od Komorske cijene. Svoje i te dodatne usluge cijeni na razini 5,5€/m2.

Elektroinženjeri su sebe nešto bolje pozicionirali s 13% od Komorske cijene, no i dalje je to svega 0,6€/m2.

Najbolje kotiraju geodeti i geotehnička istraživanja, te zaštita od požara, no kako je riječ s naše strane o procijenjenim vrijednostima, a ne o Komorom propisanim, ne možemo ih jasno komparirati s Komorskim vrijednostima. Vrijednost Elaborata zaštite od požara je 8.000kn a geodetskih radova 15.000kn i procjenjujemo da su 2-3 puta podcijenjeni. Geotehničke istražne radnje s 15.000kn možda bi bile dostatne za nekoliko sondi, ali ne i za geotermalne istražne radnje koje su potrebne.

Razmišljamo…

Komorski cjenik vezan je uz prosječnu cijenu gradnje pa ga je potrebno redovito ažurirati sukladno stanju na tržištu. Kako je u Hrvatskoj takvo ažuriranje otežano zbog nedostatka kvalitetnih statističkih podataka, za analizu prosječnih cijena gradnje uzimaju se podaci za Njemačku, skalirani na naše gospodarske pokazatelje. No i ti podaci zadnji put su ažurirani u prosincu 2016. godine te bi svakako trebalo uzeti u obzir i realna odstupanja koja su se od tada dogodila.

Svjesni smo stanja na tržištu, neplaniranih mogućnosti gubitka na jednom projektu koji se kompenzira na drugome. U ovom primjeru radi se o ozbiljnim projektantskim uredima koji imaju veliki obujam projekata. Moguće je da su implementirali suvremene računalne alate za ubrzanje procesa izrade projektne dokumentacije. Također moguće je da će rješenje koje bude ponuđeno za OŠ Jakuševec biti tipsko, odnosno već reciklirano rješenje nekog sličnog projekta pa su kolege na ovoj nabavi mogli ići značajno ispod Standarda Komore. Moguće je, ali pitamo se je li realno?

Ono što se dodatno pitamo, kakva će biti kvaliteta OŠ Jakuševec? Hoće li zadovoljiti suvremene dosege arhitektonske prakse, hoće li pomicati granice u projektiranju obrazovnih ustanova sukladno suvremenim stremljenjima za promjenu kompletnog sustava obrazovanja? Hoće li kvaliteta projektne dokumentacije za koju je ponuđač predvidio cca 10% sati u odnosu na ono što bi trebao biti prosjek prema Standardu Komore biti na razini da u fazi izvođenja ne dođe do značajnih problema koji mogu dovesti do probijanja rokova i budžeta? Budžeta koji je predviđen iz javnog novca, novca svakog poreznog obveznika.

Što zaključiti?

Ovakvom (ne)tržišnom utakmicom, svi mi projektanti dovedeni smo u situaciju u kojoj je neminovna kontinuirana degradacija struke, a posljedično i devastacija prostora.

Projekti financirani javnim novcem, moraju biti predmete javnih natječaja. Na njima se moraju moći ponuditi različita viđenja intervencije u prostoru. I na takvim projektima nužno je tražiti dodanu vrijednost koja će se takvom intervencijom postići, kako za neposredni okoliš, tako i za društvo u cjelini. Javne nabave za usluge projektiranja, kao naizgled brže i jednostavnije procedure u odnosu na  javni arhitektonsko-urbanistički natječaj, nisu niti blizu dobro rješenje.

Pravila tržišta moraju vrijediti jednako za sve, makar je cijena projektantskih usluga trenutno ne regulirana. Ako je tržište kvalitetno i uređeno ono je dovoljno dinamično da pruža mogućnost svima prilagoditi se. Ovakva tržišna utakmica u kojima neki mogu priuštiti ići ispod svake razine isplativosti ne bi trebalo biti prihvatljivo nikome jer osim propasti pojedinca, ostavlja trajni ožiljak i na prostor koji nas okružuje (na poveznici jedan primjer).

Sve u svemu, i dalje smo na istome – ovako ne valja igrati igru zvanu arhitektura i projektiranje!

Svi inženjeri ovdje zajedno s arhitektima sami sebi jamu kopaju. Dok nam građenje cijenom tržišno raste, mi ne znamo iskoristiti trenutak da napravimo pozitivne korekcije mizernih cijena projektiranja.

Ili neki od nas svjesno podrivaju sustav i iskrivljavaju ga, te ga time devastiraju za sve?

Za Društvo arhitekata Zagreba
Tihomil Matković, predsjednik DAZ-a